Top građevinski projekti u oku struke: Karepovac, Zagrebačka katedrala, šetnica uz Dravu i samostan sv. Franje Asiškog

U organizaciji Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG), u Opatiji su svečano dodijeljene nagrade KOLOS 2025., najuglednije strukovno priznanje za iznimna postignuća u području građevinarstva u Republici Hrvatskoj. Ovogodišnji dobitnici dolaze iz različitih dijelova inženjerskog spektra, ali ih povezuje vrhunska stručnost, inovativnost i predanost rješavanju složenih inženjerskih izazova – od sanacije infrastrukturnih objekata i obnove povijesne baštine, do planiranja urbanih prostora i cjeloživotnog doprinosa struci.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva (HKIG) u sklopu ovogodišnjeg izdanja Dana Hrvatske komore građevinskih inženjera, uručilo je najviša priznanja struke za top projekte u Hrvatskoj, kao i nagradu za životno djelo. Organizatori poručuju kako ovogodišnji dobitnici nagrade KOLOS potvrđuju da Hrvatska raspolaže visokim inženjerskim potencijalom – znanjem, iskustvom i etikom – koje omogućuje uspješnu realizaciju najzahtjevnijih projekata u službi prostora, društva i održivosti.

Priznanja su dodijeljena u četiri kategorije, a pripala su zanimljivim projektima od Splita do Osijeka. Evo nagrađenih.

Sanacija Karepovca

Sanacija splitskog Karepovca – jednog od najvećih nesaniranih odlagališta otpada u Hrvatskoj – predstavlja vrhunski inženjerski pothvat koji je redefinirao pristup sličnim projektima u regiji. Tim stručnjaka koji čine Davor Barać, Nataša Molk i Maja Vuković Bogović osmislio je složen i inovativan sustav koji uključuje piggy-back metodu gradnje, sofisticirana geotehnička rješenja te održivo korištenje recikliranih materijala.

Sve to izvedeno je uz neprekidno funkcioniranje odlagališta, što dodatno potvrđuje tehničku izvrsnost i iznimnu organizaciju rada. Ovaj projekt postavio je nove standarde u sanaciji okolišno i društveno osjetljivih prostora, zbog čega je nagrađen KOLOS nagradom za projektiranje u području geotehnike.

Zagrebačka katedrala

Nakon potresa 2020. godine, Zagrebačka katedrala zahtijevala je intervenciju izvan uobičajenih okvira građevinske prakse. Prof. dr. sc. Davor Skejić osmislio je konstrukcijski sustav skela koji se po svojoj kompleksnosti, visini i sigurnosnim zahtjevima ubraja među najzahtjevnije u Europi.

Posebno se ističu toranjske skele visine 70 metara, izvedene kao konzolne konstrukcije koje se oslanjaju na ranjive dijelove spomenika. Projekt predstavlja vrhunski spoj statičke analize, kreativnosti i poštovanja prema kulturnoj baštini te je nagrađen KOLOS nagradom za projektiranje u području konstrukcija.

Samostan i crkva sv. Franje Asiškog

Kompleksna obnova samostana i crkve sv. Franje Asiškog, jednog od najstarijih i najvrjednijih sakralnih objekata u Zagrebu, provedena je u izrazito zahtjevnim urbanim uvjetima i pod strogim konzervatorskim nadzorom. Inženjeri Ante Mlinar i Ante Kelava uspješno su vodili projekt u kojem su primijenjene suvremene metode seizmičkog ojačanja, inovacije u tehnologiji građenja i visok stupanj organizacijske koordinacije.

Projekt je poslužio kao ogledni primjer obnove kulturne baštine u postpotresnom Zagrebu, a njihovo vodstvo nagrađeno je KOLOS nagradom za vođenje građenja.

Osječka šetnica uz Dravu

Projekt uređenja desne obale Drave u Osijeku rezultirao je stvaranjem jedne od najdužih i najmodernijih riječnih šetnica u Europi. Na ukupnoj duljini od 10,5 kilometara izvedena je suvremena pješačka i biciklistička infrastruktura, uključujući 277 metara dug lukobran, integrirani sustav zaštite od poplava te urbanu opremu.

Korištenje BIM tehnologije i inovativnih građevinskih rješenja pokazuje kako hidrotehnički objekti mogu istodobno služiti sigurnosti, funkcionalnosti i estetskoj vrijednosti prostora. Za ovaj projekt KOLOS nagrada za projektiranje u području hidrotehnike dodijeljen je Zdenku Tadiću.

Nagrada za životno djelo

Ove godine nagrada za životno djelo pripala je profesoru Josipu Marušiću, istaknutom stručnjaku u području hidrotehnike i vodnog gospodarstva. Njegov znanstveni, nastavnički i stručni rad tijekom više od pet desetljeća ostavio je dubok trag u razvoju nacionalne vodne politike, projektiranju melioracijskih sustava i obrazovanju niza generacija inženjera.

Marušićev doprinos obuhvaća i dugogodišnji angažman u brojnim znanstvenim i stručnim institucijama, uključujući Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Akademiju tehničkih znanosti te stručne udruge i tijela nadležna za razvoj vodnog gospodarstva.

Doznajte ovdje sve o nagrađenim top projektima iz arhitekture – GIO 2024.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.