Još jedan top švicarski projekt: Napušteni tunel postao raj za bicikliste vrijedan 40 milijuna eura

I ptice na grani znaju da je Švicarska izuzetno uređena zemlja, a ujedno i pravi raj za bicikliste. Tome u prilog ide i najnovija investicija u Zürichu – grad je za gotovo 40 milijuna eura prenamijenio napušteni cestovni tunel ispod glavnog kolodvora u prvi gradski biciklistički tunel. Nova biciklistička veza, duga 320 metara, sigurno i brzo povezuje dvije gradske četvrti, dodatno osnažujući poziciju biciklizma kao ključnog oblika urbanog prijevoza.

Za Amsterdam se često kaže da je pravi biciklistički grad, no istim riječima mogla bi se opisati i Švicarska kao – biciklistička zemlja. Od najmanjih mjesta do najvećih gradova, biciklistička infrastruktura u toj zemlji sjajno je organizirana i neprestano se modernizira. U tom je ‘duhu’ nedavno dovršen jedan od najvećih biciklističkih projekata – prenamjena starog, neiskorištenog tunela ispod glavne željezničke stanice u prvi gradski biciklistički tunel u Zürichu, potvrđeno je na službenim stranicama organizacije Cycle Week.

Projekt vrijedan gotovo 40 milijuna eura

Gradski biciklistički tunel predstavlja važan iskorak u promociji biciklizma u Zürichu. Osigurava sigurnu i izravnu vezu između gradskih četvrti 4 i 5, skraćujući vrijeme potrebno za pristup javnom prijevozu. U neposrednoj blizini prolaza Sihlquai, uz glavni kolodvor, nalazi se i nova biciklistička stanica s 1.240 natkrivenih i besplatnih parkirališnih mjesta za bicikle, čime se dodatno povećava funkcionalnost cijelog prometnog čvorišta.

Radovi su započeli u rujnu 2022., a tunel je svečano otvoren u svibnju 2025. godine. Ukupna investicija iznosila je gotovo 40 milijuna eura. Na južnoj strani tunel se povezuje s Kasernenstrasse i rampom biciklističke stanice Europaplatz, dok se na sjeveru produžuje prema Sihlquai i Konradstrasse, omogućujući jednostavan prijelaz između biciklističkog i željezničkog prometa. Tunel je tijekom izgradnje proširen i opremljen svim potrebnim građevinskim, sigurnosnim i protupožarnim sustavima. Projekt je obuhvatio i složena premještanja komunalne infrastrukture, uključujući cjevovode i kablove iz područja Sihla.

Tunel dug 320 metara

Prvi koraci gradnje uključivali su postavljanje privremenog mosta u Sihlquaiju, nakon čega su premještena autobusna stajališta i preusmjeren promet radi sigurnosti pješaka. Privremeni most za automobile i autobuse na Kasernenstrasse ostao je u funkciji do studenog 2023. U međuvremenu su radovi na privremenim konstrukcijama iznad kolosijeka 11 i 12 glavnog kolodvora trajali od travnja 2023. do ožujka 2024., a završni građevinski radovi dovršeni su do ljeta 2024. Posljednja faza, uključujući opremanje biciklističke stanice, završila je u proljeće 2025.

Osnovna konstrukcija tunela duga je 192 metra. Uz to je izgrađeno 72 metra spojnog tunela kod Kasernenstrasse, 30 metara postojećih rampi i 25 metara natkrivenog dijela u Sihlquaiju, čime ukupna dužina infrastrukture iznosi oko 320 metara. Udaljenost od jedne do druge strane, uključujući sve rampe i natkrivene dijelove, iznosi 440 metara. Širina tunelskog kolnika doseže šest metara, dok su rampama na sjeveru predviđene trake široke 4,3 metra.

Tunel je otvoren za sve vrste bicikala, uključujući spore i brze električne bicikle. Također, dopušten je prolaz lakih električnih vozila, mopeda i malih motocikala, uz ograničenje brzine od 20 km/h radi sigurnosti svih sudionika.

Nova stanica za bicikle

Nova biciklistička stanica dizajnirana je za svakodnevne potrebe korisnika, nudeći 1.240 parkirnih mjesta, od čega je 115 namijenjeno biciklima s prikolicama, dok su neka od 64 parkirna mjesta za električna vozila opremljena punionicama. Korištenje stanice je besplatno u prvih 48 sati, a pješice je povezana s obližnjim prolazom Sihlquai.

Ideja o prenamjeni postojećeg, neiskorištenog tunela prvi je put predstavljena još 2011. godine od strane udruge Pro Velo Zürich. Tadašnji biciklistički promet kroz područja poput Centrala, Sihlposta i Sihlquaija bio je nesiguran i nepregledan, što je stvaralo ozbiljne probleme u svakodnevnom prometu. Pro Velo je tada predložio da se napušteni dio tunela, izvorno namijenjen spajanju autocesta A1 i A3, prenamijeni u biciklističku infrastrukturu.

Građani Züricha ovu su ideju velikom većinom podržali na referendumu 2021. godine, s čak 74 posto glasova za realizaciju. Nakon više od desetljeća planiranja i gotovo tri godine gradnje, Zürich je danas bogatiji za jedan impresivan primjer moderne, održive i sigurne biciklističke infrastrukture.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.