Mega stroj probušio talijansku stranu tunela koji se gradi 10 godina, bit će jedan od najdužih na svijetu

Bazni tunel Brenner gradi se ispod Alpa više od deset godina, a kada bude dovršen, postat će jedan od najdužih željezničkih tunela u Europi. Nedavno je postignut značajan napredak – stroj za bušenje tunela Flavia uspješno je dovršio gotovo 11 kilometara dugo probijanje zapadne cijevi s talijanske strane, na najvećoj dionici poznatoj kao Mules 2-3. Cijeli projekt, vrijedan 11 milijardi eura, dio je izuzetno važnog europskog prometnog koridora.

Bazni tunel Brenner je 55 kilometara dug željeznički tunel koji se više od deset godina gradi ispod istočnog dijela Alpi. Nedavno je postignut značajan napredak – TBM Flavia uspješno je dovršio probijanje zapadne cijevi na dionici Mules 2-3, najvećoj parceli projekta, objavila je kompanija Ghella na svojoj službenoj stranici. Ovaj iskop predstavlja važnu prekretnicu u izgradnji tunela koji će, po dovršetku, postati jedan od najdužih željezničkih tunela na svijetu kada se spoji s postojećim tunelom u Innsbrucku.

Kopanje započelo 2019. godine

Flavia je započela svoj put u travnju 2019., a sada je uspješno završila 10,8 kilometara duge zapadne cijevi na dionici Mules 2-3. No, nije sve išlo baš tako glatko. U travnju prije dvije godine radovi su nakratko zaustavljeno zbog geološkog puknuća. Nakon intervencije stručnog tima, stroj je ponovno pokrenut u studenom 2023. i nastavljen je iskop prema austrijskoj granici. Paralelno s Flavijom, TBM Virginia dovršila je istočni glavni tunel u ožujku 2023. godine.

Parcela Mules 2-3 obuhvaća iskop 39,8 kilometara glavnih tunela te dodatnih 14,8 kilometara istražnih tunela, a proteže se od podvožnjaka Isarco do austrijsko – talijanske granice. Riječ je o geološki izrazito zahtjevnom terenu, s različitim vrstama stijena poput škriljevaca, kvarcita, mramora i filita. Radove na ovoj parceli izvodi konzorcij predvođen talijanskim građevinskim divom Webuild, koji je ugovor vrijedan 993 milijuna eura potpisao još 2016. godine.

Utrošene milijarde eura

Cijeli projekt Brennerskog baznog tunela vrijedan je oko 11 milijardi dolara i dio je šire europske prometne strategije – TEN-T koridora. Konkretno, BBT je ključni segment željezničke osi München – Verona, unutar skandinavsko – mediteranskog koridora.

Osim na dionici Mules, Webuild izvodi radove i s austrijske strane – trenutačno na parceli Gola del Sill–Pfons, dok je ranije završio radove na dionici Tulfes–Pfons, kao i izgradnju podvožnjaka Isarco, najjužnije točke tunela kod stanice Fortezza. Po dovršetku, projekt će obuhvaćati više od 230 kilometara tunelskih cijevi, čime će Brennerski bazni tunel postati ne samo tehnološko čudo, već i ključni infrastrukturni spoj sjeverne i južne Europe.

Sa 260 na 660 vlakova dnevno

Ovaj tunel znatno bi trebao ubrzati proces putovanja između Fortezze u Italiji i Innsbrucka u Austriji. Umjesto starog željezničkog sistema, Brenner bi ‘prošao’ kroz Alpe brzinom oko 160 kilometara na sat. Tako bi postojeći put bio skraćen sa 105 na samo 35 minuta. Također, Europska komisija očekuje da će ovaj tunel maksimizirati kapacitet željezničke rute sa 260 na 660 vlakova dnevno.

Na terenu se provodilo brojne radove na raznim dionicama. Cijelo vrijeme, aktivno je više gradilišta na kojima se simultano napreduje. Prema informaciji na stranicama tunela, trenutno su aktivna četiri gradilišta, i to tri u Austriji i jedno u Italiji. Na gradilištu H21 kanjona rijeke Sill krenulo se raditi u kolovozu 2020. godine, a završetak radova očekuje se krajem 2024. godine. Značaj ovog gradilišta povezivanje je glavne stanice u Innsbrucku i glavne cijevi tunela.

Uključuje izgradnju sjevernog portala tunela, a za razliku od preostalih gradilišta, ovdje se radovi izvode uglavnom na površini, a ne podzemno. Ovdje se rade, potporni zid dužine 290 metara, ‘cut and cover’ metoda gradnje tunela duljine 130 metara pri dnu Bergisela, dva rešetkasta mosta preko rijeke Sill, kao i sjeverni portal tunela. Više o tome pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.