Kako Rijeka može materijalizirati 3,3 milijarde eura i postati glavni državni bankomat

Može li Rijeka postati jedan od glavnih  ‘bankomata’ države i u narednih 15 godina generirati više od 3 milijarde prihoda? Prema procjeni stručnjaka – itekako može. No, treba pomno planirati razvoj lučkog grada, kako bi se, osim logističkog potencijala brodskog prometa, razvile i autoceste te željeznica.

U 2040. godini, Rijeku se vidi kao logističko središte regije. Prema procjeni stručnjaka, projektom Rijeka Gateway mogla bi se nametnuti kao središnja luka u regiji i generirati i do pet puta više ekonomske aktivnosti nego sada.

Predviđa se, za 15 godina mogla bi stvoriti više od 3 milijarde ekonomske aktivnosti. No prije nego lučki grad postane gospodarsko središte valja proširiti autocestu između Rijeke i Zagreba i izgraditi nove kilometre pruge do glavnog grada.

Nova radna mjesta

Do 2032. godine, trebao bi biti dovršen ključan infrastrukturni projekt u Primorsko-goranskoj županiji. Riječ je o dvokolosiječnoj nizinskoj pruzi između Zagreba i Rijeke. Projekt je važan jer se smatra da će potpomoći preusmjeravanju tereta kroz luku Rijeka, a što sugerira stručna studija ‘Ekonomski učinci riječke luke’ predstavljena na konferenciji Hrvatske gospodarske komore, ‘Brod, vlak, pogodak’.

– Kao najveća teretna morska luka u Hrvatskoj, Rijeka predstavlja ključno čvorište za međunarodnu trgovinu i povezanost s globalnim tržištima. Kategorizirana kao luka od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, doprinos nacionalnom gospodarstvu ogleda se u trgovinskoj razmjeni, privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, Mirjana Čagalj.

A, smatra se, razvoj luke mogao bi generirati i do pet puta više ekonomske aktivnosti nego sada i učiniti Rijeku jednim od glavnih državnih ‘bankomata’. Uz 3,3 milijarde prihoda procjenjuje se da bi završetak projekta otvorio i 8.600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima te širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.

Ništa bez infrastrukture

No, kako je već spomenuto, bez pruge ništa. Uz dovršetak spomenute dvokolosiječne nizinske pruge do 2032., do 2040. predviđa se ubrzan razvoj te dovršetak drugih infrastrukturnih projekata. Smatra se, dogradnja autoceste i proširenje pruge zajedno bi doprinijeli regionalnoj integraciji i potaknuli održivu mobilnost.

– Rijeka doživljava transformaciju kojoj su obol dali upravo prometni, infrastrukturni projekti. Zahvaljujući iznimnom geoprometnom položaju čitav niz projekata proveden je u samoj luci, ali i na željezničkoj infrastrukturi. Ono što je dalo dodatan poticaj i snažan zamah njenom daljnjem razvoju je i povijesni, koncesijski ugovor zahvaljujući kojem će kroz par mjeseci u funkciji biti novi kontejnerski terminal, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Podsjećamo, uz željeznicu i razvoj luke, Primorsko-goranskoj županiji doprinijela bi cestovna poveznica Zagreba s Grazom. Odnosno, dogradnja postojeće autoceste između Zagreba i Rijeke trećim trakom.

Tri scenarija

Autori studije s Ekonomskog fakulteta u Osijeku koja lučkom gradu Rijeci predviđa svijetlu budućnost na konferenciji su kvantificirali ekonomske učinke koje lučke aktivnosti ostvaruju na gospodarstvo Hrvatske, ali i županije. U tom smislu razvili su tri razvojna scenarija.

– Osnovni scenarij predviđa umjeren, ali stalan rast lučkog prometa i realizaciju već planiranih infrastrukturnih ulaganja, generiranje oko 2.500 novih radnih mjesta i ukupnu vrijednost proizvodnje povezane s radom luke na približno 2,44 milijarde eura u 2040. S druge strane, pesimistični scenarij prikazuje ishod u kojem se ostvaruju negativni rizici poput kašnjenja ili nedovoljnog ulaganja u infrastrukturu, pojasnio je jedan od autora, Davor Dujak.

Ovdje pogledajte kako će izgledati važna riječka obilaznica s novim dodatkom.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.