Špansko uz nove bazene dobiva i trg kao kvartovski 'dnevni boravak', ali od mosta za sada ništa

Zadnjih osam mjeseci u Španskom se gradi dugoočekivani bazenski kompleks koji će postati prvo javno kupalište na zapadnom dijelu Zagreba. Dizajn projekta potpisuju arhitektonski uredi Njirić plus i Ante Murales, a njihova ideja donosi svojevrsnu revoluciju za glavni grad Hrvatske. Naime, bazen neće biti samo bazen – bit će obogaćen spa sadržajima koji će ga pretvoriti u male terme. U vanjskom dijelu kompleksa predviđen je pješački trg, za čiju je izgradnju upravo raspisan javni natječaj, procijenjene vrijednosti 600.000 eura. Zanimljivo je da je trg zamišljen kao ‘dnevni boravak’ za građane – bit će popločen tartan podlogom, artikuliran trostrukim drvoredom i obogaćen plitkim bazenom.

Već više od osam mjeseci u punom je zamahu izgradnja prvog bazena na zapadnom dijelu Zagreba, u naselju Špansko. Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih zahvata aktualne gradske vlasti, čija ukupna vrijednost iznosi 34 milijuna eura. Prema najavama gradonačelnika Tomislava Tomaševića, građani će se u novom bazenskom kompleksu moći kupati početkom 2026. godine.

Projekt je ovih dana dobio novi nastavak – raspisan je javni natječaj za izvođača radova na izgradnji pristupnog trga, procijenjene vrijednosti 600.000 eura. Trg će se izgraditi na prostoru gdje se trenutačno nalazi betonska karting-staza unutar zelene površine, a budući prostor bit će krajobrazno uređen i značajno unaprijeđen.

Plitki bazen i tartan podloga

Bazen u Španskom izvodi se prema planu koji je još 2017. godine pobijedio na javnom natječaju, a potpisuju ga Njirić plus arhitekti i Studio Ante Murales – arhitekti Ante Nikša Bilić, Sunčica Mastelić-Ivić i Marko Gusić. Upravo je izgradnja pristupnog trga dio projekta, odnosno njihovih zamisli.

Planirani pristupni, odnosno pješački trg, artikuliran je trostrukim drvoredom kao zaštitom od buke sa Zagrebačke avenije, plitkom vodom, rasvjetom, klupama i jarbolima za zastave. Unutar zahvata novo opločenje formirat će jasan ‘otok’ u obliku trokuta. Popločenje će se izvesti pretežno lijevanom gumenom podlogom – tartanom, a po rubovima asfaltom. Trg će također biti osvijetljen visokom javnom rasvjetom.

Ukupna površina trga iznosi približno 1.553 kvadratna metra. Trg će biti trapezoidnog oblika, a duljine njegovih stranica iznose oko 63,5 metara, 42,5 metra, 72,5 metra i 6,5 metara. Uz to, zbog planirane izgradnje bazena potrebno je omogućiti interventni pristup. Na sjeveru je predviđen upušteni rubnjak za pristup vatrogasnim vozilima, a omogućen je i pristup trafostanici. Tartanska podloga obuhvatit će dijelove urbane opreme, a reflektirajuća vodena površina izvest će se od betona, obojanog istom bojom kao i tartan.

Završna obloga bit će čvrsta, otporna na habanje, UV zračenje, smrzavanje i sol. Rub trga prema parceli bazena izvest će se od kortenskih flah profila učvršćenih L-kutnicima, dok će granicu između tartana i asfalta definirati čelični zaštitni profil debljine najmanje jedan centimetar, vidljiv na površini.

Urbana oprema, materijali i rasvjeta

Parter trga bit će popločen tartanom, s dodatnom nosivošću na zapadnom dijelu. Ispod tartana postavit će se betonska podloga izvedena u padu radi odvodnje. Instalacije vodovoda, odvodnje i elektroinstalacija izvest će se s odgovarajućim razmakom i spojiti na postojeću mrežu. Oko stabala neće se postavljati betonska podloga, a odvodnja s asfaltiranih dijelova riješit će se vanjskom monoblok kanalicom.

Što se tiče rasvjete, predviđena je ugradnja devet LED stupova visine pet metara, postavljenih u slobodnom rasporedu. Rasvjeta udovoljava klasi P1 za pješačke površine, a stupovi će se montirati bez vidljivih sidrenih elemenata. Na trgu će biti i osam klupa za sjedenje u zoni drvoreda, dva koša za otpad te deset stalaka za bicikle.

Možda i most?

Velika projektantska ideja je izgradnja mosta koji bi spojio trg i južni dio u jednu smisleniju cjelinu, odnosno omogućio bolju povezanost tog prostora. No, kako se može vidjeti u prikazima projekta, most nije prikazan jer je još uvijek predmet rasprave te je njegova budućnost zasad upitna. Njirić je rekao kako se most može i naknadno ‘prilijepiti’. S druge strane, treba biti svjestan da to nije samo arhitektonsko pitanje, već i političko. Izgradnja mosta zadire u druge sfere u kojima bi trebalo promijeniti kompletno urbanističko zakonodavstvo.

– Ideja je da imamo most preko, i tu smo u jednoj situaciji s Gradom gdje nam oni propuštaju dati podršku po tom pitanju jer bi trebalo promijeniti kompletno urbanističko zakonodavstvo, jer ide preko prometnice. Ideja je bila spojiti trg i cijelu zgradu s južnim dijelom, što je bila jedna od glavnih premisa ovog projekta. Nama je ideja bila da taj trg i taj foaje, osim kupališne funkcije, imaju i funkciju dnevnog boravka grada, što građani i očekuju. Zamislili smo da to bude sjecište, mjesto na kojem se ljudi okupljaju i borave – objasnio nam je Njirić u razgovoru početkom godine.

Koncept kupališta

Prema idejama projektantskog tima, bazenski kompleks bolje je nazvati kupalištem jer će njegova uloga imati više kulturološki i civilizacijski značaj nego sportski. Prema riječima dogradonačelnika Korlaeta, to će biti ‘terme u malom’, a dosadašnji anonimni i generički koncept plivališta kakva Zagreb već ima, zamijenit će koncept kupališta po uzoru na tradicionalna srednjoeuropska.

Ubacivanjem spa sadržaja, projektanti su željeli široj publici približiti ono što se naizgled smatra rezerviranim za bogate. Sada će takav sadržaj, po pristupačnijim cijenama, biti dostupan Zagrepčanima koji dosad nisu imali mogućnost odlaska u skupe terme. Gradnjom novih sportskih objekata ne povećavaju se samo kapaciteti, već se stvaraju kvalitetni i funkcionalni arhitektonski primjeri koji oplemenjuju prostor i zajednicu. Bauštelsku reportažu o prvom bazenskom kompleksu na zapadu grada pročitajte ovdje.