Vizija urbanog središta stara 15 godina: Futurizam na najjače, ali rješenja nigdje

Svaki grad ima svoje zapuštene zone – prostore koji vrište da im treba revitalizacija, a svejedno desetljećima stoje netaknuti. Ima ih i Čakovec, a za uređenje svake od ovakvih zona godinama traju natezanja oko toga hoće li biti prenamijenjene. Od realizacije, naravno, i dalje ništa. Čakovečki arhitekti Bojan i Igor Perhoč simboličnom izložbom podsjetili su na stare ideje te na taj način ponovno skrenuli pozornost na ‘bolne točke’ grada.

Vizije gradova nerijetko se u cijelosti obistine. Uz smjene vlasti i troškove koji su kod realizacije u pravilu veći u odnosu na procjenu, brojni projekti ostaju ‘čučati’ u ladici i čekati na neke bolje dane. Dva arhitekta, Bojan i Igor Perhoč, u Čakovcu su organizirali izložbu kojom podsjećaju na 15 godina stara rješenja za revitalizaciju nekih od top zona u Čakovcu, a koja su i dalje samo san.

– Izložba donosi viziju urbanog razvoja grada kroz idejna rješenja koja su nastajala posljednjih 15 godina. Na izložbi će ponovno biti izloženi dijelom revidirani prijedlozi za prostor bivšeg MTČ-a, gradske tržnice, Čakovečkih mlinova i tenis kluba Franjo Punčec, te projekt garaže iznad autobusnog kolodvora iz 2012. godine,stoji u opisu izložbe koju su, simbolično, odlučili nasloviti ‘Čakovec između stvarnosti i sna’.

Bolne točke

Svaki grad ima svoje ‘bolne točke’, odnosno zone pune potencijale s kojima se godinama ništa ne događa. U mnogim slučajevima, riječ je o prostorima za koje su arhitekti ponudili rješenja u nekoliko navrata kroz godine, a koja se iz ovog ili onog razloga nikada nisu realizirala.

Pogledali smo glavne koje je arhitekt Bojan Perhoč ponudio za Čakovec, a sada je na njih podsjetio na novoj izložbi. Najveći su uređenje legendarnog prostora bivšeg MTČ-a, gradske tržnice, Čakovečkih mlinova i tenis kluba Franjo Punčec, a evo i kako su prije 15-ak godina izgledali.

Prostor MTČ-a

Tvrtka Međimurska trikotaža Čakovec (MTČ) osnovana 1923. godine bivša je hrvatska tekstilna tvornica. Bila je jedna od najvećih u zemlji u svojoj djelatnosti, no nakon restrukturiranja u posljednjim godinama 20-og stoljeća krenula je propadati. Prije 8 godina, 2017., zgrada je srušena, a prostor je bio predmetom nekoliko planova za revitalizaciju. Prenamjenu prostora poticao je Grad Čakovec.

Čakovečki mlinovi

Prepoznatljiva točka grada prostor je Čakovečkih mlinova. Mlinovi su od osnutka krajem 19. stoljeća bili najveći proizvođač bijelog brašna u državi i važni proizvođači pekarskih proizvoda. Jedan od pogona sagrađen u Čakovcu, ostaje obod industrije sjevera Hrvatske. No, Čakovečke mlinove danas su preuzele tvrtke Mlin i pekare te AZ i PBZ CO mirovinski fondovi koji ju sada kontroliraju, a Grad je još 2011. godine promišljao o promjenama u oblikovanju južnog dijela prostora u GUP-u.

Teniski klub ‘Franjo Punčec’

Franjo Punčec bio je hrvatski tenisač i u tom smislu jedan od najboljih hrvatskih sportaša 20. stoljeća. Tenis je počeo igrati, ni manje ni više, na terenima Čakovečkog sportskog kluba, a 1931. godine bio je juniorski prvak Jugoslavije, a i prvi hrvatski tenisač na svjetskoj rang-listi. Nije stoga čudo da se baš po njemu zove teniski klub u Čakovcu. Za teniske terene također se dugo razmatra opcije njihove prenamjene ili pak uređenja.

Oživljavanje starih ideja

– Radi se o svojevrsnom djelomičnom remakeu izložbe iz 2013. godine koja je nosila naziv ‘Četiri slike Čakovca u međuprostoru i međuvremenu’, objasnio je Perhoč, dodavši da su tada predstavljena potencijalna rješenja za prostore Čakovečkih mlinova, bivše Međimurske trikotaže Čakovec, Teniskoga kluba ‘Franjo Punčec’ i kampusa Međimurskog veleučilišta, prenio je riječi arhitekta emeđimurje.hr.

Navedeni projekti i sad su izloženi, dijelom revidirani, a pridodani su i garaža iznad autobusnoga kolodvora iz 2012., natječajni projekt za čakovečki Trg Republike iz 2022. te projekt parka Zelena oaza od lani, kao i neki drugi referentni projekti organizatora izložbe. A ovdje pročitajte koje ‘bolne točke’ u neposrednoj blizini centra Zagreba desetljećima čekaju na revitalizaciju.