Arhitekt nije uvijek samo onaj koji crta: Glavni projektant mora znati komunicirati

Prije početka izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće građevine, mora postojati projekt. Prvo se izrađuje idejni, a potom glavni projekt koji je osnova za izradu izvedbenog projekta. Suprotno raširenoj slici arhitekta kao ‘naspavanog hipstera’ koji uvijek ima vremena za sve, osim što crtaju, arhitekti nerijetko vode projekte. Taj posao zahtijeva brojne vještine koje se dobivaju s iskustvom. O projektiranju i još mnogočemu u 15. epizodi Bauštela podcasta ispričao nam je arhitekt i znanstvenik Damir Mance.

Što sve radi arhitekt? Nerijetko je vizija arhitekta kao nekoga tko po cijele dane crta kako će izgledati neka kuća ili zgrada. Suprotno tom mišljenju, posao arhitekta, posebno kad je riječ o nekome tko vodi glavni projekt, puno je obuhvatniji te od glavnog projektanta zahtijeva niz vještina, od komunikacijskih i koordinacijskih pa sve do tog famoznog crtanja.

‘Arhitektura nije samo crtanje’

Arhitekt, znanstvenik i viši predavač na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Damir Mance, gostujući u Bauštela podcastu dotaknuo se zanimljivih tema iz svog područja. Između ostalog, rekao je ponešto o potencijalu Siska, studiju arhitekture, no i budućnosti svog posla.

Osvrnuo se i na to što radi arhitekt u struci kao i na to što radi arhitekti-glavni projektant. Nerijetko, rekao je, prva asocijacija na pojam arhitektura je crtanje. Crtanje, nacrti pa onda još malo crtanja… Znali ili ne, osim što su zaduženi za crtanje, arhitekti u stvari najčešće imaju ulogu glavnog projektanta izgradnje ili rekonstrukcije te kao takvi koordiniraju baš sve aspekte i sudionike u procesu. Sigurno je da kod ove dužnosti crtanje pada u drugi plan.

– Čisto govorimo, daj, kad ćeš mi već nacrtati te nacrte i slično, ne? Ali projektiranje nije crtanje. Projektiranje je sve ono što se događa prije samog čina crtanja. To je proces koji traje, kaže Mance.

Ništa bez komunikacije

Ipak, dodaje kako nije rijetkost da projektanti suradnici nisu u potpunosti svjesni obuhvatnosti svojih zadataka. Znalo se dogoditi da se i ne snađu najbolje oko tijeka izrade projekta i komunikacije za koju bi se, barem kod se govori o projektiranju, moglo reći da je – ključ.

– Kad imate 14 sudionika imate 91 konekciju između tog sudionika. Znači, ti moraš paziti kako će ići tijek komunikacije, koja se informacija kome treba dostaviti. To je sve posao nekoga tko vodi i organizira projekt, a to je najčešće arhitekt, objasnio je Mance u epizodi Bauštela podcasta koju u cijelosti možete pogledati ovdje.

Idejni, glavni i izvedbeni projekt

A što je u stvari projektiranje? Može se opisati kao slojevit proces u kojemu se kroz niz postupaka dolazi do konačnog proizvoda – projekta. Projekt ne može izraditi bilo tko jer se izrađuje sukladno zakonskih regulativa po projektnom zadatku u svrhu izgradnje ili rekonstrukcije građevine. Izrađenom finalnom proizvodu ne smije manjkati nijedan pripadajući dokument.

Uz to, prije ishođenja dozvole svaka nekretnina treba proći kroz više faza, a razlikuju se ukupno tri vrste projekata – idejni, glavni i izvedbeni projekt. Idejnim projektom uspostavljaju se temeljna tehnička i funkcionalna rješenja, dok se glavni projekt izrađuje prema idejnom projektu, a po dobivenoj lokacijskoj dozvoli. Navedeni projekti moraju biti međusobno usklađeni da bi se prešlo na izradu izvedbenog projekta koji je ujedno i osnova za početak gradnje, piše cgc.hr.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.