Zauvijek zbogom Jakuševcu: Od 2028. otpad dviju županija odvozit će se na milijun kvadrata u Resniku

Nakon višedesetljetnih obećanja, do kraja 2028. godine, Zagreb bi se konačno trebao oprostiti od odlagališta Jakuševec. Plan je dotad upogoniti Centar za odlagalište koji će pokrivati Grad Zagreb, ali i Zagrebačku županiju, doduše samo za miješani otpad. Investicija je ovo od otprilike 140 milijuna eura koja bi se trebala realizirati na najvećem zemljištu Grada površine od milijun kvadrata, koji je doduše pod koncesijom. U planu je raskid koncesijskog ugovora radi boljitka Zagreba.

U siječnju ove godine Gradska skupština Grada Zagreba je usvojila Studiju izvodljivosti za izgradnju cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Time je podržala izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku.

Studija sadrži i tehnologiju i lokaciju vezano za Centar čije će otvaranje značiti kraj rada odlagališta Jakuševec nakon niza desetljeća obećanja, rekao je prilikom predstavljanja idejnog rješenja gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Poznato je, u pitanju je investicija vrijednosti oko 140 milijuna eura, a Centar se prema gradonačelnikovim riječima i dalje može očekivati do najavljenog roka.

– Držimo se vremenika izgradnje koji smo javnosti predstavili početkom godine, a prema kojem CGO puštamo u probni rad krajem 2028. Ne čekamo nikoga i sami ćemo osigurati financiranje oslonivši se na europske razvojne banke koje garantiraju poštivanje najviših ekoloških standarda. Otvaranjem CGO-a u Resniku, napokon ćemo ne samo zatvoriti Jakuševec, nego će Grad Zagreb preuzeti cjelokupni sustav gospodarenja otpadom, i više neće ovisiti o privatnim tvrtkama, rekao je na predstavljanju idejnog rješenja Tomašević.

Održavanje ekoloških standarda

Iako govori da bi grad u dobrom dijelu projekt mogao isfinancirati iz gradskog proračuna i bez kredita, inzistira se na kreditima iz razvojnih banaka, prije svega kako bi se po pitanju ekoloških standarda održalo određenu razinu i osiguralo dodatnu vanjsku kontrolu projekta.

– Idemo dalje prema scenariju i studiji koja je usvojena još u siječnju ove godine. U međuvremenu je napravljena i javna nabava za izvedbu cjelokupne dokumentacije koja će nas dovesti do lokacijske dozvole i do idejnog rješenja i projekta. Na nabavi je pobijedila zajednica ponuditelja EKONERG i IPZ Uniprojekt tako da su oni i autori idejnog rješenja koje ćemo prezentirati. U novim fazama slijede idejni projekt, Studija utjecaja na okoliš i sve ostalo potrebno da bismo došli do lokacijske dozvole i ostalih koraka te kako bi Centar za gospodarenje otpadom bio u probnom radu negdje krajem 2028. godine, rekao je Tomašević.

Centar pak koji bi se trebao realizirati nakon višedesetljetnih obećanja zajednički će koristiti Zagreb i Zagrebačka županija. Centar će pokrivati dvije županije sukladno Nacionalnom planu gospodarenja otpadom donesenom na ljeto 2023. godine pa će biti sufinanciran prema udjelu miješanog otpada.

Najveće zemljište Grada

Zamišljeno je da će CGO Zagreb sadržavati postrojenja za miješani komunalni otpad, ali i sortirnice i bioplinskog postrojenja, na lokaciji u Resniku, uz postojeći Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba (CUPOVZ). Područje je to Prostornim planom Grada Zagreba predviđeno za gospodarenje otpadom.

Radi se o novoj generaciji zatvorenih postrojenja koje ni na koji način ne narušavaju kvalitetu života stanovnika. Što se tiče biootpada i suhih reciklanata, CGO-u Zagreb će preuzimati otpad samo iz Grada Zagreba, ne i iz Županije. Vrijednost projekta procijenjena je na 140 milijuna eura, no detalji će biti poznati u kasnijim fazama.

– Ovo je zemljište u vlasništvu grada Zagreba, a ukupno je površine od čak milijun kvadrata. To je najveće zemljište u Zagrebu koje je u vlasništvu grada Zagreba i prema važećem Prostornom planu grada Zagreba, jedino je tamo zapravo moguća lokacija centra za gospodarenje otpadom. Upisana je dakle u Prostorni plan Grada, konkretno na ovoj lokaciji, još za vrijeme prethodne vlasti, a i mi smatramo da je ovo najbolja lokacija, kad centar već mora biti na teritoriju Zagreba s obzirom na to da se radi o postrojenju koje bi došlo na lokaciju već postojećih postrojenja, rekao je Tomašević.

Raskid koncesijskog ugovora

Još se čeka raskid koncesijskog ugovora, što je prema Tomaševiću pozitivno za grad. Ugovor s privatnim koncesionarima, najavio je, trebao bi trajati do kraja 2028. godine. Jedan od razloga za raskid ugovora jest što se smatralo kako će taj korak omogućiti Gradu uštede.

– Nakon što smo napravili reviziju tog ugovora, s jedne strane bilo je ključno da dođemo do tog zemljišta kako bi mogli razvijati Centar za gospodarenje otpadom. Dok je zemljište bilo u posjedu koncesionara ne bi se apsolutno ništa moglo graditi na tom području, a razlog za raskidanje koncesijskog ugovora bilo je upravo gradnja ovog centra, ustvrdio je Tomašević dodajući kako bi raskid za Zagreb trebao biti prvenstveno pozitivna promjena.

C varijanta gospodarenja otpadom

Na temelju provedene analize tehnologija obrade komunalnog otpada u sklopu Novelirane studije izvedivosti za potrebe izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom odabrana je varijanta C gospodarenja. Ta varijanta obuhvaća mehaničku predobradu i biosušenje miješanog komunalnog otpada (MKO) sa područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Uključuje i mehaničku obradu (sortiranje, rafinaciju) odvojeno sakupljenog ambalažnog otpadas područja Grada Zagreba te recikliranje krupne frakcije miješanog komunalnog otpada (MKO). Kao i mehaničku obradu (sortiranje, rafinaciju) odvojeno sakupljenog papira i kartona s područja Grada Zagreba, ali i biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada s područja Grada Zagreba.

Ovdje pogledajte kako izgleda ludi neboder u Malmöu čiji stanari se griju na otpad.