Bauštelska reportaža: Izmuljivanje Trakošćanskog jezera

Trakošćansko jezero povrh kojega se uzdiže dvorac obitelji Drašković jedan je od simbola Hrvatskog zagorja, te poluga za razvoj kontinentalnog turizma u ovom djelu zemlje. Kolika je važnost ove ‘vode’ najbolje se moglo osjetiteti protekle gotovo tri godine koliko traje proces izmuljivanja jezera, a koji nije išao glatko. No i kojemu se konačno približio kraj. Uoči punjenja jezera posjetilji smo Trakošćan, razgovarali s onima koji su zaduženi za ovaj veliki projekt, ali i onima koji značaj jezra blisko povezuju s životom u Zagorju općenito.

Trakošćansko jezero umjetno je jezero smješteno u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, na dodiru Macelja, Ravne gore i Strahinjčice. Nalazi se uz istoimeni dvorac obitelji Dršković koji je turstička atrakcija.

Kada smo u kolovozu posjetili Trakošćan, tamo nas je dočekalo tada već potpuno prazno jezero i pun dvorac turista. Moramo priznati, neobična kombinacija. Posvuda su se čuli glasovi Češkog, Poljskog i Slovenskog jezika.

Gostima se objašnjavalo kako jezero s fotografija koje su vidjeli na internetu nije presušilo već da je prošlo proces izmuljivanja i čeka punjenje. Nekima je to zvučalo zanimljivo pa bi se uputili pogledati prazno korito jezero i napraviti krug oko njega. Krug smo napravili i mi, te se usuglasili s turistima kako ljepota i čarolija ove destinacij uvelike ovisi upravo o jezeru jer bez vode sam dvorca ne djeluje toliko impresivno i moćno.

Kompleksni radovi na čišćenju jezera započeli su još početkom 2022. godine, ali je u nekoliko navrata dolazilo do ozbiljnih problema i probijanja svih mogućih rokova. No sada su iz Trakošćanskog jezera povučene posljednje korpe sedimenta, te se uskoro očekuje punjenje.

Radovi su vrijedni 4,8 milijuna eura, a bit će sufinancirani s 3,8 milijuna bespovratnih eura iz programa NPOO-a, doznaje se od direktora VGO za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda Milana Reze.

– Već smo povukli sve strojeve iz donjeg dijela jezera uz dvor Trakošćan, zatvorili smo naš temeljni ispust, tako da će sva voda koja dotječe preko naših bujičara, postati ‘zarobljena’ u jezeru sve do visine temeljnog ispusta, gdje će onda prolaziti dalje u rijeku Bednju, kazao je Rezo. Dodao je kako je procjena da je kroz cijeli proces odmuljivanja iz jezra izvučeno 198 tisuća kubika materijala.

Odobreno sufinanciranje iz NPOO-a

Ukupna vrijednost radova procjenjuje se na 4,8 milijuna eura, a Hrvatske vode podnijele su prijavu za sufinanciranje iz programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

– Dobili smo potvrdu da je naša prijava prihvaćena u iznosu od oko 70 posto kroz NPOO program i to je stvarno pozitivna priča. U ovoj financijskoj besparici dobit ćemo dodatnih 3,8 milijuna eura kojima ćemo dalje moći raspolagati unutar Hrvatskih voda, istaknuo je Rezo.

Kazao je i da su dosad Hrvatske vode obnovile i donji dio jezera napravivši kamenu oblogu u dužini od 300 metara, a dio obale je uređen s pomoću gabiona od 120 metara te s pomoću armiranog betonskog zida dužine 40 metara.

– Tu investiciju, odnosno te radove financirali smo iz našeg redovitog programa preventivnih, redovnih i izvanrednih mjera obrane od poplava i ukupna vrijednost tih radova uređenja i sanacije obala iznosi 520 tisuća eura i nisu uključeni u osnovni ugovor koji se tiče vađenja sedimenta, rekao je Rezo. Dodao je da preostaju radovi na uređenju šumskog puta od jezera do deponije u dužini od dva kilometra, a rok za izvođenje tih radova je do kraja prosinca.

Složen proces

Čišćenje je krenulo još početkom 2022. godine. Prethodno, jezero se nije praznilo 50-ak godina. Kako na području jezera pritječe 16 bujičnih potoka i 17 vodotoka, u 50 godina nepražnjenja jezera podzemne su vode zasitile cijeli obuhvat. No, treba spomeniti, uz čišćenje povećan je i volumen jezera.

– Povećali smo kapacitet jezera koji je nekada imao nekoliko stotina tisuća kubnih metara, a sada će moći primiti 500.000 kubnih metara, što će bitno značiti za biljni i životinjski svijet, kao i kvalitetu vode samog jezera, rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, dodavši kako nije bilo lako procijeniti ukupnu količinu mulja niti posebno prilagoditi tehnologiju. varazdinski.net.hr.

Nataloženi sediment iz jezra prikupljao se i odvozio na dva i pol kilometra udaljenu deponiju. Prema procjenama tako se dnevno u prosjeku iskopavalo i odvozilo ko 2.000 kubika sedimenta. No, sam proces čišćenja i povećanaj volumena jezra nije bilo jedino što se ovdje do sada radilo u sklopu projekta.

Članovi ŠRK Trakošćan uspjeli su u suradnji s tvrtkom Ribnjakom 1961. i Hrvatskim vodama, a u skladu s važećim Planom upravljanja zbrinuti svu autohtonu vrstu riba Iz jezera je tako prethodno radovima izvađeno oko dvije tone autohtone ribe, uglavnom šarana, smuđa i štuka. Autohtona riba je odvezena u obližnje ribnjake, dok su alohtone vrste riba premještene u Agroproteinku. Iz Ministarstva poljoprivrede navode kako se pri prebacivanju 2.942 kg ribe odmah provodila selekcija stranih, nepoželjnih vrsta te da su za premještanje korišteni svi propisani ribolovni alati.

Zašto sve traje tako dugo

Odmuljivanje jezera, treba reći, sa sobom je povuklo skandal vezan uz izvođača radova. Što su, krajem srpnja, iz Varaždinske županije istaknuli kao osnovni razloga što se projekt odužio. No, kako je objasnio župan, Anđelko Stričak, to nije sve.

– S projektom čišćenja jezera započelo se prije tri godine, pri čemu treba napomenuti da nisu Hrvatske vode odabrale prvog izvođača radova, nego DKOM i Upravni sud nakon što je stigla žalba na izbor Hrvatskih voda. To je neslavno završilo. Kao što vidimo, sada se zajedničkim angažmanom projekt dobro odvija, pa očekujemo da će do rujna sve biti više-manje završeno te će početi punjenje Trakošćanskog jezera vodom. Treba napomenuti da je prvi projekt predvidio jedino vađenje sedimenta, a u međuvremenu se utvrdilo da bi trebalo urediti šetnice oko jezera i prilagoditi ih osobama s invaliditetom, što je i učinjeno, pa će i osobe u kolicima same moći obilaziti jezero. Uz to očekujemo izgradnju još jednog elementa, a to je most. Mogu izraziti zadovoljstvo jer se sve dobro odvija i na kraju će sve dobro završiti, rekao je Stričak.

Simbioza jezera i dvorca

– Radovi na jezeru su višestruko utjecali na rad muzeja. Onaj najbanalniji razlog je smanjeni broj posjetitelja, budući da svi čekaju vratiti se, posjetiti Trakošćan kad će biti i jezero u funkciji. Naime, imamo specifičnu situaciju da je dvorac i jezero često percipiran u javnosti i prezentiran kao jedna ambijentalna cjelina. I od tuda i takav interes javnosti za uređenje i dovršenje radova na jezeru. Zatim imamo možda manje primjetnu situaciju kada jezero i nedostatak vode u njemu na neki način negativno utječe na okoliš. To se u prvom redu odnosi na klizišta. Kada je voda u jezeru onda ona podupire bočne stranice jezera, a njen dugotrajan izostanak znači da tog uporišta nema, a uslijed većih nevremena, obilnijih kiša, a znamo da ih je u proteklom periodu bilo jako puno i bit će ih sve više, to je dodatno otvorilo problematiku sanacija klizišta, što se također izvelo u obimu ovih radova, rekla nam je direktoricom dvora Trakošćan, Goranka Horjan.

Kažu, gosti redovno pišu, pitaju kada će jezero biti ponovno u funkciji. Tu su i komentari na društvenim mrežama. Ističe se, velik broj zaljubljenika u Trakošćan svo vrijeme realizacije projekta nije bio svjestan kompleksnosti radova, odnosno da je riječ o zahtjevnom poslu koji se jednostvano morao obaviti.

Iz dvorca imaju razmijevanja za kašnjenje radova. Kažu, svjesni su da je izvrđenje projekta uvelike ovisilo i o vremenskim prilikama.

– Budući da se naše jezero puni kišom pa svaka obilnija kiša je bila problema i za izvođača. Teška mehanizacija i kamioni koji odvoze mulj koji je blatna podloga, naravno, te dane ne mogu raditi, objašnjava naša sugovornica.

Nove šetnice, novi sadržaji

– Šetnice su napravljene, naši posjetiteljji s invaliditetom moći će, kada se jezero vrati, jedan lijepi dio koristeći uređenu šetnicu. Projektantske procjene radova za most su vrlo visoke i nismo bili u mogućnosti osigurati 3,7 milijuna eura, koliko je procijenjena vrijednost radova. Razmatralo se o izradi novog projekta i vađenju nove građevinske dozvole, ali niti to nije jeftino, trebalo bi čitav niz novih radnji i mi smo još uvijek u traženju sredstava. No, s obzirom na ove recentne uštede u proračunu sigurno to neće biti brzo izvedeno, kaže direktorica Dvora Trakošćan.

No, nakon što jezero bude napunjeno posjetitelji mogu očekivati nove sadržaje na jezeru.

– Mislili smo nabaviti čamce pa da vidimo način na koji bi posjetitelji mogli uživati u vožnju čamaca. Naravno, to otvara i pitanje veza, najma i sličnog. Imamo i zainteresirane vanjske ponuditelje, čak i nekakvih neprimjerenih sadržaja kao što je vožnja quadovima. Mi želimo da to zaista bude jedna romantična atmosfera po kojoj je Trakošćan poznat i mislimo da nisu svi sadržaji najprikladniji

Ističe se i kako će jezero postati dom i novom ribljem fondu.

– Očekujemo da će ribe ponovno plivati jezerom jer je i to isto jedna atrakcija koju posjetitelji vole vidjeti jer daje taj duh jezera koji je bez životinjskog svijeta nezamisliv, zaključuje Horjan.

Pročitajte i prethodne priče iz ciklusa Bauštelske reportaže:

Bauštelska reportaža: Priča o najstarijoj zagrebačkoj arhitekturi, zavirite u dvorišta raskošnih gornjogradskih palača

Bauštelska reportaža: Život i turizam na otoku Viru bez vodovoda i kanalizacije u iščekivanju mega projekta

Bauštelska reportaža: Zagrebački platoi simbol su drugog vremena, njihovo stanje to jasno odaje

Bauštelska reportaža: Posjetili smo desetljećima zapuštenu bolnicu, za zemljište se (opet) spremaju velike stvari

Bauštelska reportaža: Val rekonstrukcije stoljetnih vinskih podruma u Zmajevcu za spas od zaborava i uživanje

Bauštelska reportaža: Povijesno spajanje osječke šetnice uz Dravu

Bauštelska reportaža: Transformacija platoa Žnjan – najveće gradilište uz more