Bačić: Građevinska operativa je na obnovi, pada novogradnja, a rastu cijene stanova

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, u HRT-ovoj emisiji ‘Nedjeljom u 2’ govorio je o izazovima obnove od potresa na Baniji i cijenama stanova u kontekstu iseljavanja mladih. Dao je i odgovor na pitanje zašto je obnova toliko dugo tapkala u mraku, te zašto tek od njegova dolaska na ministarsku poziciju ljudi napuštaju kontejnere.

Branko Bačić upravo je zaokružio prvu godinu svog mandata kao čelnog čovjeka Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ovaj inženjer geodezije koji je u politici od 1993. godine, istaknuo je za HRT, trenutno se nalazi u sred najvećeg izazova u karijeri.

Velika odgovornost

– Dobio sam konkretnu zadaću u kojoj se lako mjeri uspjeh i neuspjeh. Bio sam ministar i prije i imao sam viziju što želim napraviti. Ali ovo je drugačije, ljudi su na terenu, na Banovini i u Zagrebu. Pozdravljam ovom prilikom sve naše sugrađane koji su na hladnom u Banovini, nisu svi još uvijek u pravom smještaju koji im priliči. Pozivam ih sve da se još malo izdrže, nastojimo napraviti sve da ih što prije smjestimo u prave zgrade i kuće, rekao je Bačić u HRT emisiji Nedjeljom u 2.

– Ovo je najodgovorniji dio moje političke karijere, iako je bio odgovoran posao voditi klub i brinuti o vladajućoj većini. To je jako odgovoran posao, ali ovdje mi se čini, kada sam preuzeo obnovu, da je to najveći izazov u mojoj karijeri, rekao je.

Zašto obnova kasni

Osvrnuo se na i propitkivanja, te komentare zašto se toliko čekalo da ljudi u Baniji izađu iz kontejnerskih naselja, odnosno da obnova bude opipljiva. U ovome kontekstu istaknuo je kako je nakon potresa trebalo je osmisliti zakonodavni okvir kako krenuti u obnovu, te osigurati sredstva da obnova krene.

– Trebalo je imati i određeno iskustvo i vidjeti da model koji je mene dočekao nije bio najprohodniji kada je riječ o tome. Naime, za obnovu prije mene su bila odgovorna tri državna tijela: resorno ministarstvo, fond za obnovu Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije te Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. To nije moglo do kraja funkcionirati jer se nije upravljalo s jednog mjesta, rekao je Bačić.

Dodao je kako danas po pitanju obnove stvari idu glatko jer je sustav objedinjen, te je na taj način smanjena količina dokumentacije. Time je, istaknuo je, smanjeno opterećenje građana koji su već ionako dovoljno propatili.

Rast cijena stambenih kvadrata

U razgovoru s voditeljem Aleksandrom Stankovićem, Bačić je govorio i o uvjetima života u Hrvatskoj, rastu zaposlenosti i mogućnostima kupovine nekretnina u kontekstu rasta cijena – svega.

– Cijena stanova je usko vezana i s brojem novoizgrađenih stanova. Oko osam posto ukupnog hrvatskog BDP-a je u rukama građevinara, tome je doprinijela i obnova. Stoga je operativa angažirana na obnovi, što dovodi posljedično do situacije da rastu cijene stanova i građevinskih roba, rekao je Bačić.

Pogledajte ovdje aktualnu analizu tržišta nekretnina.