Srbija ne odustaje od spornog aerodroma u BiH: Tih 200 milijuna eura moglo bi se bolje iskoristiti

U Beogradu bi napokon trebala započeti izgradnja prve faze metroa, projekta o kojem se govori već dvadeset godina. Gotovo jednako dugo traje i priča o izgradnji kontroverzne zračne luke u Trebinju, koja se ponovno našla u fokusu javnosti. Iako se najavljuje ulaganje od čak 200 milijuna eura u aerodrom na jugu BiH, na lokaciji okruženoj s tri postojeće zračne luke, postavlja se pitanje bi li taj novac Srbiji bio potrebniji drugdje – prije svega za novi metro i zapuštenu željezničku infrastrukturu.

Projekt zračne luke u Trebinju, više-manje, dva desetljeća s vremena na vrijeme okupira javni prostor. No, u travnju 2021. donosi se odluka o gradnji na zajedničkoj sjednici vlada Republike Srpske i Republike Srbije u Banjoj Luci, nakon čega je odabran i izvođač projektne dokumentacije i najavljen otkup zemljišta između sela Talež i Cerovac, samo 30-ak kilometara od Dubrovnika.

Otad nije krenula gradnja novog aerodroma, a neki se pitaju zašto uložiti u taj projekt dvojbene isplativosti koji bi možebitno utjecao na izvorišta kojima se opskrbljuje Dubrovnik, pogotovo s obzirom na to da postoje dijelovi infrastrukture u Srbiji u koje bi se trebalo investirati bez odgode.

Okrugla dva desetljeća najava

Taman dvadeset godina poslije prvog spomena zračne luke Trebinje, Aleksandar Vučić još jednom je najavio izgradnju Zračne luke Trebinje. To je projekt koji se svako toliko ‘treba izgraditi’ kojih 30 kilometara od Dubrovnika, na samom jugu Bosne i Hercegovine.

Prema Odluci dviju Vlada, Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srbije iz 2021. godine, novi aerodrom imao bi pistu širine 45 metara, a duljine 3.500 metara te bi na nj mogli slijetati zrakoplovi tipa Airbus A330/200. Prema Odluci, predviđena je i površina za izgradnju od oko 282 hektara, i na nadmorskoj visini od 266 metara. No, više od četiri godine kasnije, kreće se ispočetka.

Projekt prvi puta predstavljen 2006. i dalje bi se trebala prostirati na skoro 300 hektara, a financijska sredstva za realizaciju već su osigurana, poručio je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić novinarima u Trebinju na svečanom otvorenju bolnice ‘Sveti arhiđakon Stefan 9. januar’, nakon čega je pozvao vlasti BiH da odobre projekt, piše bosnainfo.ba.

– Zamolio bih rukovodstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da izađu u susret jednoj ogromnoj investiciji. Spremni smo uložiti više od 200 miliona eura u trebinjski aerodrom. Pripremni radovi su obavljeni samo molimo za ishođenje neophodne dozvole, rekao je.

Strah od zagađenja

Smatra da bi luka bila značajna za regiju, iako bi se nalazio na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – Tivta u Crnoj Gori, Dubrovnika u Hrvatskoj i Mostara u BiH. Upravo zbog toga, suprotno Vučićevoj najavi, velika kritika projekta je upravo upitna isplativost, a ‘suma’ nije beznačajna.

Uz to, Hrvatska je posebno protiv realizacije zbog straha od zagađenja izvora rijeke Omble, ali i potencijalne geostrateške ugroze. Lokacija predviđena za izgradnju se, naime, nalazi na neravnom terenu samo 5,5 kilometara od izvora Omble koja inače pitkom vodom opskrbljuje oko 80.000 stanovnika dubrovačkog područja, a Dubrovačko-neretvanska županija smatra i da protiv projekta ima pravo oglasiti se zbog ESPO konvencije koja predviđa usuglašavanje sa susjedima u pograničnim projektima kod ovakvih delikatnih situacija.

U kojoj fazi je projekt bio u 2024. pročitajte ovdje, a napomenuli bismo kako u Srbiji ima podosta infrastrukture u koju bi se trebalo uložiti bez odgode, te koja bi možda prioritetom trebala biti ispred nove zračne luke u BiH.

Ima važnijih investicija?

Kao primjer možemo uzeti vijest o ozbiljnom oštećenju željezničke stanice ‘Beograd Centar’, koja je u medijima osvanula u srpnju 2025., ili pak metro za koji je netom rečeno da se kreće graditi. Za takav projekt sredstava nikad dosta, jer ipak je poznato da zbog te velike investicije u financijske probleme upadaju i puno bogatiji gradovi od središta Srbije.

Podsjećamo da je na stanici ‘Prokop’, poznatoj i kao ‘Beograd Centar’, prema izvještajima medija na ljeto 2025. godine, došlo je do pucanja dvije ključne grede. Kako su tada priopćile ‘Infrastruktura željeznice Srbije’, koji održavaju željezničku infrastrukturu, u pitanju su grede izgrađene 1997. godine. Razlog je, izviješteno je, manje armature nego je bilo predviđeno projektom za izvođenje, što nažalost, podsjeća na problem kod usušavanja nadstrešnice zbog kojega je 1. studenog 2024. u Novom Sadu život izgubilo 14 osoba i još dvije od posljedica ozljeda.

Doduše, Infrastruktura željeznice Srbije na jesen 2025. raspisala je (po drugi puta) natječaj za izvođenje radova na ojačanju peronskih greda, jer je prvi puta pristigla samo jedna, neprihvatljiva ponuda. Ojačanje podrazumijeva izgradnju novih stubova ispod postojećih greda kako bi preuzeli statičko opterećenje, a rok dostave ponuda bio je 27. studenog, pisao je b92.net.