Slavonija dobiva svoj Mosquitolab, sada se zna čiji će ga bageri graditi i kada ide prva lopata

Osijek će dobiti MOSQUITOLAB, prvi Centar za kontrolu komaraca u Hrvatskoj. Projekt je financiran većinom iz Interreg programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska. Centar će koristiti ekološke metode, uključujući SIT tehniku sterilnih mužjaka, i služiti kao znanstveno-edukacijsko središte. Radove vrijedne gotovo 1,85 milijuna eura izvest će kompanija Presing, a gradilište se otvara 2026. godine.

Osijek uskoro dobiva MOSQUITOLAB – prvi Centar za kontrolu komaraca u Hrvatskoj. Riječ je o ambicioznom projektu usmjerenom na prekograničnu suradnju i uvođenje integriranih protokola u borbi protiv zaraznih bolesti koje prenose komarci, a čije širenje potiču klimatske promjene na hrvatsko-mađarskom graničnom području. Izvođač radova sada je poznat, a centar vrijedan 1.845.500 eura gradit će tvrtka Presing.

Najveći dio ukupne vrijednosti projekta, nešto više od milijun eura, planira se utrošiti na obrtničke radove. Za građevinske radove predviđeno je 453.000 eura, dok će se za strojarske radove izdvojiti 195.000 eura. Preostala sredstva namijenjena su elektrotehničkim radovima, izgradnji fotonaponske elektrane te sustavu za dojavu požara. Važno je istaknuti kako je 80 posto ukupnih sredstava osigurano kroz Interreg program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Moderna ustanova na lokaciji u Drinskoj ulici

Centar za kontrolu komaraca gradit će se u Osijeku, na adresi Drinska ulica 8, na katastarskoj čestici površine 8.450,59 četvornih metara. Parcela je nepravilnog tlocrtnog oblika, a na njoj se već nalazi postojeća građevina koja će se zadržati.

Nova samostojeća zgrada gradit će se uz postojeće parkiralište u južnom dijelu čestice, pri čemu će biti osigurana ukupno 84 parkirna mjesta. Građevina će imati četiri nadzemne etaže, prizemlje i tri kata, te će se prostirati na površini od 926,92 četvorna metra.

Inovativne i ekološki prihvatljive metode kontrole komaraca

Centar će biti opremljen za primjenu inovativnih i ekološki prihvatljivih metoda kontrole komaraca, uključujući SIT metodu (tehniku sterilnih mužjaka), kojom se značajno smanjuje potreba za kemijskim tretmanima. Na taj način poboljšat će se zaštita zdravlja ljudi i očuvanje okoliša.

MOSQUITOLAB će ujedno biti i mjesto razvoja novih metoda kontrole komaraca, provođenja znanstvenih istraživanja te edukacije stručnjaka. Centar će pružati i podršku lokalnim zajednicama u planiranju i provedbi mjera suzbijanja komaraca.

Razmještaj prostora u zgradi

Pristup zgradi predviđen je preko platoa uz sjeveroistočno pročelje, gdje su smješteni glavni i sporedni ulaz. Ulaskom kroz glavni ulaz dolazi se u prostor stubišta s dizalom, kojim je omogućena vertikalna komunikacija između svih etaža.

U prizemlju će se nalaziti laboratoriji za uzgoj komaraca. Na prvom katu bit će smješteni dodatni laboratoriji, edukacijski prostori i prateće prostorije. Drugi kat predviđen je za uredske prostore, kontrolnu sobu i konferencijsku dvoranu, dok će se na trećem katu nalaziti apartmani, soba za odmor, serverska soba i strojarnica.

Zgrada će biti priključena na kompletnu komunalnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetsku mrežu, plin, telekomunikacije, vodoopskrbu i odvodnju. Oborinske vode s prometnih i krovnih površina odvode se na zelene površine unutar parcele.

Fotonaponska elektrana na krovu zgrade

Na krovu građevine planirana je izgradnja fotonaponske elektrane instalirane snage 20 kilovata. Elektrana će proizvoditi električnu energiju za potrebe objekta, dok će se eventualni višak predavati u niskonaponsku mrežu distributera.

Sustav će se sastojati od 42 fotonaponska modula nazivne snage 495 vata, raspoređenih u dva niza. Predviđeni su moduli tipa Longi LR5-66HPH, izrađeni od monokristaličnih silicijskih ćelija. Elektrana neće raditi u otočnom pogonu.

Konstrukcija i oblikovanje građevine

Nosivu konstrukciju objekta čine vanjski i unutarnji zidovi od blok opeke debljine 25 centimetara, dodatno ukrućeni horizontalnim i vertikalnim serklažima, dok su pregradni zidovi izvedeni od gips-kartonskih ploča različitih debljina.

Temeljenje je projektirano kao armiranobetonska temeljna ploča debljine 40 centimetara, položena na sloj podložnog betona i tamponski sloj tucanika. Međukatne i stropne konstrukcije izvedene su kao armiranobetonske ploče debljine 20 centimetara.

Etaže su međusobno povezane betonskim trokrakim stubištem, dok je u objektu predviđena i jezgra dizala s armiranobetonskim zidovima, čime je osigurana funkcionalna i sigurna vertikalna komunikacija.