Kontroverzna dionica brze ceste do mora 'teška' čak 420 milijuna eura, evo koliko je osigurala država

Brza cesta od Solina do Omiša golem je infrastrukturni projekt koji bi ukupno mogao doseći vrijednost od 420 milijuna eura. Od te vrijednosti, nešto više od četvrtine ide za dionicu između Dugog Rata i Omiša, a Vlada se usuglasila kako će se točno sredstva raspodijeliti u naredne četiri godine. U Odluci o financiranju navedeno je da od tog iznosa troškovi iznose 90,75 milijuna eura, a neprihvatljivi 21,45 milijuna eura. Podsjetimo, cijeli projekt poboljšat će povezanost na TEN-T mrežu.

Toliko dugo priča se o projektu izgradnje brze ceste Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš, a ova tema i pred kraj 2025. dobila je svoj prostor na sjednici Vlade. Vlada je sagledala Prijedlog odluke o financiranju tog projekta, a evo što su odlučili, koliko sredstava će se osigurati za izvedbu nove dionice tog infrastrukturnog projekta u razdoblju od 2026. do 2030. godine.

Prioritetan infrastrukturni projekt

Na 134. sjednici Vlade, tema je bila i financiranje projekta ‘Izgradnja brze ceste Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš’. Konkretno, raspravljalo se o dionici od čvora Dugi Rat do Mosta Cetina, uključujući spojnu cestu od čvora do Jadranske magistrale (DC 8). Donesena je odluka o financiranju projekta, odnosno preuzimanju obveza na teret sredstava državnog proračuna RH za izvedbu te brze ceste.

U skladu s Programom Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. godine, prema kojemu je ovaj projekt prioritetan za razvoj i jačanje ‘nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti’, te omogućuje bolju povezanost na TEN-T mrežu, ali i bolju prekograničnu mobilnost – Vlada se usuglasila o prihvatljivim troškovima u naredne četiri godine. Kako je odlučeno, od ukupne vrijednosti od 112.195.798,21 eura, koju je prijavilo društvo Hrvatske ceste, ukupni prihvatljivi troškovi iznose 90,75 milijuna eura.

– Ukupna vrijednost Projekta društva Hrvatske ceste d.o.o. (u daljnjem tekstu: Prijavitelj) iznosi 112.195.798,21 eura, a ukupni prihvatljivi troškovi iznose 90.749.802,00 eura. Bespovratna sredstva iznose 84.708.868,35 eura, od kojih se 72.000.000,00 eura odnosi na sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, a 12.708.868,35 eura na sredstva učešća za pomoći, navedeno je u Odluci Vlade.

Tek dio od 420 milijuna ‘teškog’ projekta

Prijavitelj je dužan osigurati sredstva za financiranje prihvatljivih troškova u iznosu od 6.040.933,65 eura koji se ne financiraju bespovratnim sredstvima iz PKK 2021.–2027. i neprihvatljivih troškova u iznosu od 21.445.996,21 eura, stoji u Odluci. Prihvatljivi troškovi, pojasnili su, pokrivaju izvođenje radova, nadzor, otkup zemljišta, pričuvu, upravljanje projektom, promidžbu i vidljivost. S druge strane, u neprihvatljive troškove ulazi porez na dodanu vrijednost.

Na sjednici je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dana prethodna suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2026. do 2030. godine. Opisano je i kako su podijeljena sredstva za izgradnju cijelog projekta, teškog nevjerojatnih 419 milijuna eura.

Kako je navedeno u podjeli vrijednosti, od ukupne vrijednosti investicije od skoro 420 milijuna eura, projekt od čvora Dugi Rat do Mosta Cetina, uključujući spojnu cestu od čvora do D8 ‘težak’ je 112,2 milijuna eura. Tablica prikazuje kako su sredstva podijeljena po godinama, a iz nje se može iščitati kako je najveći iznos u razdoblju do 2030. godine ‘sačuvan’ za 2028. godinu.

Poziv otprije 2 godine i izmjena

Inače, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je dana 29. prosinca 2023. Poziv za sufinanciranje izgradnje brze ceste, dionice čvor Dugi Rat–Most Cetina sa spojnom cestom čvor Dugi Rat–DC8. Poziv je izmijenjen dana 2. prosinca 2024., dok je projektni prijedlog Prijavitelja zaprimljen dana 11. lipnja 2025.

Podsjetimo, ova dionica dio je velikog strateškog projekta pod nazivom Multimodalna platforma Splitske aglomeracije brza cesta Solin–Stobreč–Dugi Rat–Omiš, ukupne duljine 22,5 kilometara i procijenjene vrijednosti 314,69 milijuna eura. Projekt je definiran u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine i uvršten u prostorno-planske dokumente Splitsko-dalmatinske županije.