Novi pravilnik o strancima: Sve o zadužnicama, učenju hrvatskog i liječničkim pregledima

Hrvatski građevinski sektor, već godinama ovisan o stranim radnicima, suočit će se s novim izazovima zbog izmjena Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja. Novi propisi uvode strože kriterije za dokazivanje prihoda, obvezne zdravstvene preglede i sigurnosne provjere za sve nove radnike. Ako zaživi u formi u kojoj se trenutno nalazi u javnom savjetovanju, poslodavci će morati pratiti promjene posla i izdavati nove potvrde, a uvedena je i zadužnica kao financijsko jamstvo. Stručnjaci upozoravaju da bi ove izmjene mogle usporiti ‘uvoz’ radnika i povećati troškove na gradilištima širom Hrvatske. No, očekuje se i da bi nova pravila ‘igre’ trebale povećati stupanj sigurnost na baušteli.

Ministarstvo unutarnjih poslova upravo provodi javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. Predložene izmjene izravno će pogoditi građevinski sektor, koji već godinama u velikoj mjeri ovisi o stranoj radnoj snazi.

Naime, na hrvatskim gradilištima danas rade deseci tisuća radnika iz trećih zemalja, ponajviše iz Azije i jugoistočne Europe, a novi pravilnik donosi strože uvjete za radnike, ali i ozbiljne nove obveze za poslodavce. Uvode se dodatni financijski uvjeti, zdravstveni pregledi, sigurnosne provjere i novi instrumenti jamstva.

Cilj države je, prema obrazloženju, pojačati kontrolu i spriječiti zlouporabe. No u praksi bi ove promjene mogle znatno utjecati na dinamiku zapošljavanja u građevini, gdje već sada nedostaje radnika.

Više kontrole, sporiji ‘uvoz’ radnika

Jedna od prvih važnih izmjena odnosi se na usklađivanje pravilnika s novim europskim pravilima o dolasku visokokvalificiranih radnika, ali i na znatno strožu kontrolu dokumentacije. Iako se ‘Plava karta’ više veže uz stručna zanimanja, promjene u procedurama osjetit će svi poslodavci koji zapošljavaju treće zemlje, pa tako i građevinske tvrtke.

Državna tijela, prema prijedlogu, mogu u bilo kojoj fazi postupka zatražiti izvornike dokumenata, čak i ako su zahtjevi podneseni elektroničkim putem. U praksi to znači da će se postupci zapošljavanja radnika iz Nepala, Indije, Filipina ili Egipta dodatno administrativno produžiti. Za građevinske tvrtke, koje često imaju ugovorene rokove i hitnu potrebu za radnicima, to može značiti kašnjenja u dolasku radne snage.

Također, očekuje se da će se povećati i troškovi prijevoda, ovjera i dostave dokumentacije. Drugim riječima, zapošljavanje stranaca postaje formalno sigurnije, ali i sporije.

Stroži financijski uvjeti i zdravstveni pregledi

Novi pravilnik znatno pooštrava uvjete za radnike koji žele dovesti obitelj u Hrvatsku ili ostvariti samostalni boravak. Umjesto dosadašnjih fleksibilnijih dokaza, sada se traži šest uzastopnih obračuna isplaćenih plaća, što je za velik dio građevinskih radnika velik izazov, osobito za one koji rade sezonski ili su tek stigli u Hrvatsku. Što znači da će mnogi strani radnici znatno teže dovesti supružnike i djecu.

Uz to, uvode se i nove zdravstvene obveze. Radnici iz viznog režima morat će već pri prvom zahtjevu priložiti potvrdu o zdravstvenom stanju i cijepljenju, a isti pregled se ponavlja i pri produljenju boravka u prve tri godine. Za poslodavce to znači dodatnu organizaciju, a za radnike nove troškove. Iako se mjere uvode radi zaštite javnog zdravlja, ne može se pobjeći od toga da u praksi one mogu dodatno usporiti dolazak radne snage na gradilišta.

Sigurnosne provjere i znanje jezika

Za prvi privremeni boravak sada se uvodi i stroža sigurnosna provjera. Radnici će morati dokazivati da u prethodnih godinu dana nisu pravomoćno osuđivani. Time se dodatno filtrira tko može raditi u Hrvatskoj, što poslodavcima nameće još jedan korak u provjeri kandidata. No, svakako dobrodošao.

Još veća promjena dolazi kod dugotrajnog boravka jer se kao obvezan uvjet uvodi poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma. To je posebno osjetljivo za građevinski sektor, u kojem većina radne snage dolazi iz zemalja s potpuno drugačijim jezikom i pismom.

Za mnoge radnike ovakva bi promjena značila da, bez dodatnog školovanja, neće moći dugoročno ostati u Hrvatskoj. Poslodavci će se tako suočiti s većom fluktuacijom radne snage i potrebom stalnog uvoza novih radnika. Dugoročno to može povećati troškove i otežati stabilnost radnih timova na gradilištima. No, s druge strane, očekuje se da će sigurnost na gradilištima biti veća jer radnici koji dolaze iz različitih govornih područja moći lakše komunicirati međusobno i s naređenima.

Promjena posla i zadužnice

Novi pravilnik dodatno pooštrava i pravila kod promjene poslodavca ili radnog mjesta. Svaka promjena zanimanja kod istog poslodavca, prelazak kod drugog poslodavca ili dodatni rad zahtijevat će novu administrativnu potvrdu. Što u građevini, gdje su česte preraspodjele radnika između projekata i podizvođača, može stvoriti ozbiljne operativne probleme.

Najveći udar na poslodavce svakako je uvođenje zadužnice kao obveznog jamstva za svakog stranog radnika. Zadužnica se ovjerava kod javnog bilježnika i može se aktivirati u slučaju neispunjenja obveza.

Za građevinske tvrtke koje zapošljavaju desetke ili stotine stranih radnika to predstavlja značajan financijski i administrativni teret. Mnogi poslodavci već sada upozoravaju da bi ova mjera mogla smanjiti njihovu spremnost na novo zapošljavanje iz trećih zemalja, upravo u trenutku kada je manjak radne snage u građevini najveći.