Veliki posao na hrvatskim autocestama: Preko 50 mostova, vijadukata i nadvožnjaka dobit će pregled 'do glave od pete'

Unatoč višestrukim natječajima, glavni pregledi 127 mostova pod upravom Hrvatskih cesta ni u 2025. godini još nisu započeli, dok se ponude i dalje poništavaju. Za razliku od toga, Hrvatske autoceste uspjele su ugovoriti pregled 53 objekta na više autocesta, čime je barem dio mreže osigurao napredak. Glavni pregled ključan je za procjenu sigurnosti i dugovječnosti mostova, jer otkriva pukotine, degradacije i druga kritična oštećenja. Uz to, sustavno bilježenje nalaza omogućuje pravovremene sanacije i sigurniji promet.

Nakon što su Hrvatske ceste objavile da se za 127 njihovih mostova već godinu dana pokušava provesti glavni pregled, situacija ni nakon najnovijeg natječaja nije napredovala. Natječaj je zaključen poništenjem, a dvije zaprimljene ponude odbijene su. Mostovi tako ni u 2025. godini nisu pregledani, a nije poznato ni kada će taj proces konačno započeti.

Suprotno tome, u Hrvatskim autocestama priča ima pozitivan rasplet. Izabrani su izvođači koji će na autocestama A1, A5, A6 i A11 obaviti pregled 53 mosta, nadvožnjaka, vijadukata i podvožnjaka. Posao vrijedan 196.500 eura povjeren je tvrtkama Geoekspert i Urbane Ideje. Na najnovijoj autocesti A11 Sisak – Lekenik evidentirano je devet objekata, uz četiri propusta kod čvora Sisak te na dionici od 27. do 37. kilometra. Najznačajniji među njima su nadvožnjak Sela dug 122 metra i nadvožnjak Jazvenik 1 dug 114 metara. Na autocestama A1, A6 i A7 nalazi se još 17 objekata, među kojima se ističe pregled vijadukta Drežnik dugog više od dva kilometra te mosta Kamačnik, dugog 238 metara, koji je ujedno predviđen i za sanaciju. Najviše objekata, čak 27, pregledat će se na autocesti A5, na dionici Beli Manastir – Most Halasica, gdje se posebno izdvaja nadvožnjak Jagodina dug 122 metra.

Što obuhvaća glavni pregled?

Glavni pregled obuhvaća vizualnu provjeru svih elemenata građevine, pri čemu je podjela objekta na elemente unaprijed definirana u bazi Sustava gospodarenja građevinama. Vizualni pregled služi kao temelj za eventualno provođenje osnovnih istražnih radova i nerazornih ispitivanja koja omogućuju procjenu kvalitete materijala i ponašanja konstrukcije pod uporabnim opterećenjem.

U okviru takvog pregleda utvrđuje se položaj i veličina pukotina te drugih vidljivih oštećenja, kao i stanje zaštitnog sloja armature u betonskim konstrukcijama, što je posebno važno u agresivnim okolišima poput obalnog područja, planinskih dijelova autocesta te na svim betonskim elementima koji su izloženi djelovanju soli za odleđivanje. Ako vizualni pregled upućuje na moguću promjenu geometrije konstrukcije, o tome se odmah obavještava naručitelj.

Oštećenja betonskih elemenata koja se prate uključuju promjene u boji površine, nepravilnosti u strukturi betona, vlažne zone i tragove propuštanja, pojavu pukotina različitih smjerova i oblika te lokalna odlamanja betona. Svi se ovi podaci bilježe kako bi se dobila cjelovita slika o stanju konstrukcije.

Metodologija zapisivanja nalaza

Tijekom pregleda svako se oštećenje precizno locira prema elementu građevine, uzdužnom smjeru i poprečnom presjeku. Za lociranje u uzdužnom smjeru koristi se stacionaža autoceste, dok se na terenu radi jednostavnosti upotrebljavaju relativne koordinate od početka ili kraja pojedinog raspona, koje se kasnije pretvaraju u apsolutne vrijednosti.

Nalazi se bilježe istodobno s pregledom, shematskim ucrtavanjem oštećenja u unaprijed pripremljene obrasce te fotodokumentacijom. Obrasci su sastavni dio Sustava gospodarenja građevinama i izrađuju se prema metodologiji iz Priručnika za provedbu pregleda u SGG-u. Posebno se pripremaju obrasci za prometne površine, elemente gornjeg i donjeg ustroja, a pregledi mostova provode se raspon po raspon, što zahtijeva prilagođene obrasce za unos svih uočenih oštećenja.

Što su glavni pregledi?

Glavni pregledi građevina predstavljaju sustavne vizualne provjere stanja svih konstruktivnih elemenata građevine, uz ocjenu svih oštećenja prema propisanom Katalogu oštećenja. Izvršitelji pregleda koriste odgovarajuću opremu – od mjernih traka i čekića do instrumenata za mjerenje širine pukotina, fotoopreme i pomoćnih alata. Pregled podrazumijeva detaljnu inspekciju svih vanjskih ploha elemenata, fotografiranje, procjenu oštećenja i njihovo bilježenje u predviđene obrasce. Provode se jednom u šest godina, prema unaprijed određenom rasporedu.

Cilj glavnog pregleda jest utvrditi stvarno stanje građevine u cjelini i svakog njenog dijela, prepoznati i analizirati sva oštećenja, procijeniti njihov utjecaj na prometnu sigurnost, nosivost i trajnost konstrukcije te definirati preporuke za redovno ili izvanredno održavanje, moguće intervencije ili ograničenja u prometu. Izvršitelji pregleda dužni su sva oštećenja jasno identificirati, procijeniti njihove uzroke i posljedice, te sve podatke unijeti u bazu Sustava gospodarenja građevinama.