Od novih pješačkih zona do 9 km biciklističke staze: Ovo su zagrebački planovi za poboljšanje prometa

Zagrebačke prometne gužve već godinama predstavljaju svakodnevni izazov za vozače, posebno u jutarnjim i poslijepodnevnim satima. Kako bi rasteretio promet i poboljšao kvalitetu života građana, Grad Zagreb pokreće niz mjera usmjerenih na održivu mobilnost i učinkovitije korištenje javnog prostora. U 2026. godini naglasak će biti na analizi parkiranja, razvoju Park & Ride sustava, širenju pješačkih zona i izgradnji nove biciklističke magistrale.

Zagrebačke gužve nerijetko živciraju vozače, osobito u ranim jutarnjim i popodnevnim satima kada se odlazi i vraća s posla. Kako bi se promet unaprijedio, Grad Zagreb nastavlja s unaprjeđenjem prometnog sustava i uređenjem javnog prostora pokretanjem niza projekata kojima je cilj unaprijediti održivu mobilnost, sigurnost u prometu i kvalitetu života građana.

– U 2026. godini nastavljamo uvoditi red u promet i vraćati javni prostor građanima. Krećemo s analizom parkiranja i razvojem Park & Ride sustava kako bismo smanjili gužve. Paralelno širimo pješačke zone i gradimo novu biciklističku magistralu, rekao je prije nekoliko dana gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. No, krenimo redom.

Transformacija parkiranja

Nakon prošlogodišnjeg uvođenja blokovskog parkiranja i pravednije raspodjele javnog prostora, pokrenut je postupak javne nabave za izradu stručne analize parkirališnih kapaciteta na cijelom području grada. Cilj je povećati dostupnost parkirnih mjesta za stanare, unaprijediti sigurnost pješaka i potaknuti održive oblike kretanja.

Trenutačno je naplatom parkiranja obuhvaćeno oko 5 posto gradskih površina, što je znatno manje nego u usporedivim europskim gradovima poput Beča i Ljubljane. Analiza će obuhvatiti popunjenost parkirališta, strukturu korisnika, prijedloge novih tarifnih i dinamičkih modela, reformu povlaštenih karata te mjere za suzbijanje nepropisnog parkiranja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 150 tisuća eura, a rok izrade je devet mjeseci.

Podsjetimo i da su od 1. siječnja 2026. na snagu stupili novi Opći uvjeti isporuke komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim parkiralištima s naplatom, kojima su korigirani uvjeti važenja svih vrsta komercijalnih parkirališnih karata. Satne, dnevne, mjesečne i godišnje komercijalne parkirališne karte od tada vrijede isključivo u zoni za koju su kupljene.

Park & Ride sustavi

Istodobno je pokrenut i postupak javne nabave za projektiranje modernizacije postojećih i razvoja novih Park & Ride lokacija. Projekt obuhvaća lokacije u Podsusedu, Sesvetama (Ninska ulica), na Rotoru Remetinec, terminalu Dubec i u Gračanskom dolju, kao i analizu potencijalnih novih lokacija na Sarajevskoj cesti, kod Rotora Zapruđe i terminala Mihaljevac.

Sve lokacije planiraju se kao suvremena intermodalna čvorišta, povezana s javnim prijevozom i sustavom javnih bicikala Bajs, uz razmatranje uvođenja jedinstvene karte za parkiranje i javni prijevoz. Procijenjena vrijednost ove nabave iznosi 80 tisuća eura, a rok izrade je devet mjeseci.

Navedene nabave, zajedno s izradom Studije optimizacije mreže autobusnih linija, koja je trenutačno u postupku javne nabave, trebale bi osigurati sigurniji, učinkovitiji i održiviji prometni sustav, više javnog prostora, lakši pristup javnom prijevozu te ugodnije i zdravije urbano okruženje.

Nove pješačke zone

Kako je najavljeno, prije daljnjeg širenja pješačkih zona provodit će se detaljne prometne i urbanističke analize, uključujući prometne simulacije, procjenu utjecaja na stanovnike te osiguravanje pristupa stanarima, dostavi i hitnim službama.

Pokrenut je postupak nabave za projektiranje proširenja pješačkih zona u Gajevoj ulici (od Berislavićeve do Tesline) i Teslinoj ulici (do Praške), potpunu prenamjenu Ulice Pod zidom uz posebnu regulaciju opskrbe tržnice Dolac, pretvaranje zapadnog dijela Martićeve ulice u pješačku zonu te izradu idejnog rješenja proširenja pješačke zone na Kaptolu, od Bakačeve, preko Katedrale, do Opatovine, uz reorganizaciju autobusnog prometa.

Planira se i modernizacija pristupa pješačkim zonama uvođenjem podiznih stupića i videonadzora, uz uvažavanje potreba stanara te posebnu brigu o opskrbi i prolazu hitnih službi. Procijenjena vrijednost ove nabave iznosi 25 tisuća eura, a rok izrade je dva mjeseca.

Biciklistička staza uz zapuštenu prugu

Nastavlja se i razvoj biciklističke infrastrukture. Pokrenuta je nabava za izradu idejnog rješenja trase nekadašnje pruge Samoborček, koja će se prenamijeniti u gotovo devet kilometara dugu biciklističko-pješačku magistralu. Trasa će povezati zapadne dijelove grada – Trešnjevku, Vrapče, Stenjevac, Prečko i Podsused, s gradskim središtem. Procijenjena vrijednost iznosi 25 tisuća eura, a rok izrade je dva mjeseca.

Samoborček je bila uskotračna željeznica koja je od 1901. do 1979. povezivala Zagreb i Samobor. U javni promet puštena je 16. siječnja 1901., a prometovala je jednokolosječnom prugom širine 760 milimetara. Izvorna trasa bila je duga 19 kilometara, a početkom 1950-ih produžena je do Bregane zbog industrijskih potreba. Željeznicom je upravljalo poduzeće Gradske željeznice u Zagrebu, jedinstveno u tadašnjoj Jugoslaviji jer je poslovalo izvan sustava državnih željeznica. Samoborček je posljednji put prometovao 31. prosinca 1979. godine.