Zagreb planira recikliranim 'otpadom' graditi ceste: Treba pronaći metodu i osmisliti pravila

Ekološka isplativost, brži postupak gradnje, ali i prednost uštede. Sve to donosi hladno recikliranje za izvedbu materijala u cestogradnji. Zagreb sad traži dva elaborata u kojima će biti opisano kako dobiti odgovarajuću ‘smjesu’ i zašto to traže. Inače, ovaj postupak nije neobičan, te su još 2013. Hrvatske ceste objavile poveći dokument na temu, a sama metoda koristi se i puno duže.

U javnoj nabavi, Grad Zagreb traži izradu dvaju elaborata koji će detaljno opisati mogućnosti primjene recikliranih materijala u cestogradnji i potrebnih tehnologija. Nabava je podijeljena u dvije grupe, a ponude su zaprimljene i otvorene, no još nije donesena odluka o odabiru izvođača. Procijenjena vrijednost izrade elaborata za prvu grupu iznosi 25 tisuća eura, a za drugu 35 tisuća eura, uz rok izvedbe od godinu dana, u oba slučaja.

Reciklirani materijali i in-plant reciklaža

U okviru prve grupe predviđena je izrada elaborata kojim bi se analizirala mogućnost korištenja recikliranih materijala u cestogradnji te opravdanost nabave in-plant reciklažnog postrojenja. Takvo bi postrojenje omogućilo proizvodnju materijala koji bi se koristio kao zamjena za nevezane kamene materijale u izradi donjih nosivih slojeva asfaltnog kolnika. Elaborat bi obuhvatio i analizu ponovnog korištenja građevnog otpada nastalog na gradilištima.

– Obzirom na potrebu ponovnog korištenja građevnog otpada koji nastaje na gradilištima (glodani asfalt, materijal iz iskopa, rubnjaci, materijal nastao rušenjem objekata), potrebno je ispitati mogućnost optimizacije postojećeg načina korištenja  navedenog  materijala nakon oporabe, stoji u tehničkom opisu, uz napomenu da je potrebno razmotriti mogućnost korištenja materijala, uz postojeće, i za  eventualne dodatne namjene u cestogradnji.

Asfaltne mješavine i modernizacija 

Druga grupa obuhvaća izradu elaborata o mogućnostima proizvodnje vrućih asfaltnih mješavina, s naglaskom na tehnološke mogućnosti postojećeg asfaltnog postrojenja Benninghoven. Analizirat će se mogućnosti proizvodnje niskotemperaturnih i tankoslojnih asfalta, povećanje udjela recikliranog asfaltnog agregata u mješavinama te proizvodnja bitumenskih mješavina na nižim temperaturama uz primjenu aditiva ili upjenjenog bitumena.

Posebnu pažnju u ovom elaboratu trebalo bi posvetiti tehničkim rješenjima za doziranje osvježivača veziva, dodataka za modifikaciju bitumenskog veziva te vlakana za armiranje mješavina. Na kraju, jedan od rezultata ovog elaborata trebala bi biti i preporuka o modernizaciji postojećeg postrojenja ili gradnji novog, uz izradu projektnog zadatka i troškovnika s pripadajućom dokumentacijom.

Hladno recikliranje u cestogradnji

Razne metode reciklaže nisu novost u cestogradnji. Tako su primjerice još 2013. Hrvatske ceste objavile dokument u kojemu se opisuje tehnologija hladnog recikliranja kolnika, koja se temelji na ponovnom korištenju postojećih, oštećenih slojeva ceste bez zagrijavanja materijala, no sama metoda koristi se čak od 1980-ih, pa i ranije.

Postupak, kako stoji u dokumentu HC-a uključuje usitnjavanje kolnika, dodavanje veziva poput bitumenske emulzije ili upjenjenog bitumena te ponovno zbijanje u novi sloj. Prema tehničkim uvjetima iz 2013. godine, hladno reciklirani slojevi koriste se kao donji nosivi ili nosivi slojevi kolnika, u debljinama od 10 do 30 centimetara, dok završni sloj čini klasična vruća asfaltna mješavina. Ova tehnologija primjenjuje se in situ ili u proizvodnim postrojenjima, s ciljem smanjenja potrošnje sirovina, energije i količine građevinskog otpada, a o odabiru za zagrebačke ceste više bi trebali reći novi elaborati.