Oživljavanje Unske pruge: Put iz BiH do Jadrana kroz 36 tunela i 7 graničnih prijelaza izranja iz prošlosti

Unska pruga, izgrađena i puštena u promet 1948. godine kao jedna od najvažnijih željezničkih veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ponovno je u središtu političkog i infrastrukturnog interesa. Više od tri desetljeća bez redovitog željezničkog prometa, ova pruga danas se promatra kao ključni projekt za obnovu regionalne povezanosti i održivog prijevoza. Njezina revitalizacija bila je glavna tema sastanka ministara Olega Butkovića i Edina Forte održanog jučer u Zagrebu. Hrvatska je pritom izrazila spremnost na punu potporu obnovi Unske pruge, dok je Bosna i Hercegovina već započela izradu stručne studije o njezinoj modernizaciji. Projekt se smatra strateški važnim ne samo za bilateralne odnose, već i za širi europski prometni kontekst.

Obnova Unske pruge ponovno je u središtu interesa hrvatsko-bosanskohercegovačkih infrastrukturnih planova nakon sastanka potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra mora, prometa i infrastrukture, Olega Butkovića te ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Edina Forte u Zagrebu.

Dvije države službeno su potvrdile zajedničku volju za oživljavanje željezničkih veza, s posebnim naglaskom na Unskoj pruzi, koja se smatra jednim od ključnih projekata za unapređenje prometne povezanosti u regiji. Unska pruga, nekoć važna prometna arterija, danas je simbol potencijala i izazova regionalne prometne suradnje, a njezina revitalizacija može imati dalekosežne gospodarske i društvene učinke.

Povijest i značaj

Unska pruga, poznata i kao Una Railway, izgrađena je sredinom 20. stoljeća kao jedna od glavnih željezničkih veza između unutrašnjosti Bosne i Hercegovine i Jadranske obale kroz Hrvatsku. Gradnju glavne dionice započela je francuska tvrtka Batignolles 1936. godine, a dovršetak većeg dijela pruge uslijedio je nakon Drugog svjetskog rata. U SFRJ je pruga svečano puštena u promet 25. prosinca 1948. godine, premda nije bila u potpunosti dovršena.

Elektrificirana je 1987. godine, čime je postala jedna od najsuvremenijih željezničkih dionica u tadašnjoj državi. Unska pruga je prolazila kroz jedinstveni krajolik s 36 tunela i sedam prijelaza državne granice na dionici između Bihaća i Knina, povezujući sjeverozapadnu Bosnu s lukama Split, Šibenik i Zadar te srednjom Europom. Bila je prometno i gospodarski izrazito važna, prije rata prugom se godišnje prevozilo oko 1,5 milijuna putnika i četiri milijuna tona tereta.

Promet zaustavio rat

Promet na Unskoj pruzi znatno je oslabio početkom 1990-ih, s izbijanjem rata i raspadom bivše Jugoslavije. Ratna razaranja i prekidi granica znatno su umanjili funkcionalnost pruge, zbog čega je promet praktično zamro već tijekom 1991. godine, a željeznički promet na toj dionici nije nastavljen u redovnom opsegu proteklih nekoliko desetljeća.

Iako je 26. siječnja 2001. godine održana promotivna vožnja vlaka između Zagreba i Knina kao simboličan korak prema obnovi, nakon tog događaja pruga nije zaživjela u redovnom prometu. Od 2009. godine zabilježeni su tek povremeni teretni ili turistički prijevozi, ali putnički i redovni teretni promet praktično ne postoji.

Danas se pruga, unatoč dobrom dijelu sačuvane infrastrukture, smatra neaktivnom u smislu redovitih željezničkih usluga te čeka stratešku odluku o potpunoj obnovi i modernizaciji.

Planovi za budućnost

Ministar Butković na sastanku je izrazio spremnost Hrvatske da podrži projekt obnove Unske pruge, naglasivši investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu vrijedan oko šest milijardi eura u narednih deset godina, u sklopu kojeg se namjerava poticati prekogranične projekte. Forto je s bosanskohercegovačke strane istaknuo potrebu promjene tradicionalnog prioriteta s cestovnog na željeznički promet, naglašavajući da revitalizacija pruge može doprinijeti regionalnoj gospodarskoj integraciji i održivijem prometu.

Osim same pruge, razgovaralo se i o drugim infrastrukturnim projektima poput mostova Brčko – Gunja i dionica brzih cesta, no Unska pruga ostaje simbol dugoročne vizije željezničke povezanosti. Ako se naredne faze provedbe pretvore u konkretne rezultate, Unska pruga mogla bi ponovno postati ključna prometna veza koja povezuje unutrašnjost Bosne i Hercegovine s Jadranom i širim europskim mrežama, pridonoseći gospodarstvu, turizmu i održivom prijevozu u regiji.