Kreće veliko rušenje u Vukovaru! Država uklanja 22 Batine vile, zna se i čijim bagerima

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaključilo je natječaj za izbor izvođača koji će srušiti 22 zgrade u sklopu zaštićene kulturno-povijesne cjeline Bata vile u Vukovaru. Posao je na javnom natječaju dobila tvrtka Joning, a obavit će za 239.333,58 eura s PDV-om.

• Bauštelska reportaža: Batine vile, vizionarsko radničko naselje iz 1930-ih koje se ne da godinama

- Naručitelj odabire ponudu ponuditelja Joning d.o.o. kao ekonomski najpovoljniju ponudu, sukladno uvjetima iz dokumentacije o nabavi. Ponuđena cijena iznosi 191.466,86 eura bez PDV-a, odnosno 239.333,58 EUR-a s PDV-om. Imenovana stručnjakinja kao inženjer gradilišta je Tina Nikolić, stoji u obrazloženju natječaja.

Velik interes

Da je riječ o atraktivnom poslu potvrđuje činjenica da su ga htjele obaviti još četiri tvrtke koje su na natječaj poslale ponude. No, za bitno veće cifre, u jednom slučaju čak dvostruko.

Za rušenje je konkurirao EURCO koji je nedavno ugovorio rušenje Vjesnika, a ponudio je posao obaviti za 362.221,48 eura s PDV-om. Ponudu na ovaj natječaj poslao je i LEK-ING s iznosom od 481.161,48 eura, te tvrtka Kopko s iznosom od 497.364,80 s PDV-om. Već spomenutu 'najpapreniju' ponudu dao je TGT – Adriatik koji su predložili posao obaviti za 524.406,32 eura s PDV-om.

Batina vila za rušenje | foto: baustela.hr / Ivana Solar

Nakon rušenja nova gradnja

Na česticama koje će se osloboditi rušenjem postojećih zgrada planirana je izgradnja novih stambenih jedinica. Uz napomenu da se građevine predviđene za rušenje nalaze u sklopu zaštićene kulturno-povijesne cjeline Bata-vile, upisane u registar kulturnih dobara RH. Stoga će se bauštelci za rušenja morati pridržavati smjernica konzervatorske službe Vukovar.

• Ključeve kadrovskih stanova dobili deficitarni stručnjaci, među njima građevinci, medicinari i matematičari

U ovom kontekstu imat će zadatak sačuvati dio stare opeke u količini potrebnoj za fasadnu oblogu novih zgrada. Razgradnju opeke morat će provesti ručno, čitavu opeku izdvojiti, grubo očistiti od morta, složiti na palete i deponirati na mjesto zaštićeno od atmosferilija i krađe. Uz dodatak kako je država za ovaj posao osigurala skladišni prostor (Stepinčeva 56, Vukovar).

Dodatno, prilikom radova uklanjanja konzervatorska služba Vukovar će provoditi konzervatorski nadzor. Stoga će gradilište Ministarstvo prije dolaska bagera pisanim putem prijaviti konzervatorskoj službi.

Zatrpavanje podruma

Napominje se kako sve zgrade koje treba srušiti imaju podrume čije je zidove do izgradnje novih zgrada potrebno očistiti, a same jame zatrpati zemljom i zaštititi ih. Ovdje se naglasak stavlja na zabranu zatrpavanja podruma šutom, što, realno, zna biti običaj za ovakvih radova.

Nakon zatrpavanja svake jame zemljom, treba ih označiti da se prilikom izgradnje novih zgrada zna da je bio podrum. Za ovaj posao preporučuje se koristiti ‘pitch markerom’ sustavom za označavanje, ‘poligonskom geodetskom točkom“ ili ‘međnom  geodetskom točkom’ na uglovima zgrade podruma.

foto: Ivana Solar

Slavna prošlost

Kompleks Batine vile sagradio je češki industrijalac Tomaš Bata kako bi osigurao radnu snagu za svoju tvoricu koju je u Borovom naselju otvorio 7. lipnja 1931. godine. Naime, tvornica je brzo doživjela procvat i već u prvim godinama prešla na kombinatsku organizaciju. Pogoni su prošireni, kao i opseg posla. Proizvodilo se i prodavalo toliko dobro i puno da je pronaći radnike i zadržati ih, pored više od 20 tvornica u industrijskom obližnjem i daleko atraktivnijem Osijeku, bila prava lutrija.

• Milijunsko gradilište na istoku: Iz pijeska izranja nova obala, izgleda nestvarno

Radnici su u Batu pristizali svakodnevno i iz 50 do 60 kilometara udaljenih ruralnih mjesta, te pri tomu gubili puno vremena i bili nezadovoljni. A onda je Bata došao na, za ono vrijeme, progresivnu ideju –  izgraditi radničko naselje u blizini tvornice. Mali grad u gradu, u koji će radnici moći doseliti s obiteljima i napraviti dom.

I ne samo to, priča kaže da je Bata bio svjestan da ‘tek stanovima’ neće moći vezati ljude uz tvornicu, no da će baš to moći učiniti ako oni u naselju budu imali baš sve što im treba i ako im bude toliko lijepo i ugodno da ne žele seliti. To je bio početak Batinih vila čija je izgradnja u Vukovaru promijenila sve.

Tipska gradnja

Gradnja Batinih vila krenula je u ranim godinama uzleta tvornica, gradile su se sedam godina, a čitavo naselje završeno je 1938. godine. Gradilo se prema predlošku Batinog kompleksa u Zlinu, industrijskom gradu u Moravskoj. Iza naselja stoji arhitekt František Lydia Gahura, a izvođač radova bila je tvrtka Vukovarca, Luje Karlovskog.

Ukupno je izgrađeno 122 gradskih kuća koje su bile raspoređene unutar pet manjih cjelina. Uz stambene objekte paralelno je građena i infrastruktura: 14 kilometara kolnika, 24 kilometra nogostupa i pješačkih staza, 10 kilometara električne mreže, javna rasvjeta, vodovod, kanalizacija.

Batine vile građene su kao objekti tri različita tipa jednodomke, dvodomke i četverodomke. No, uvelike su prevladavale dvoetažne dvodomke i četverodomke. U jednodomkama i dvodomkama je mahom živio niži rukovodeći kadar, dok su u četverodomkama živjeli ‘obični’ radnici.

Posebnost naselja bila je forma. Kuće su imale vrtove, te bile okružene planskim zelenilom. Također, naselje je na centralnim lokacijama dobilo i građevine opće namjene kao što su primjerice kulturni centar i policijska postaja.

Batine vile | foto: baustela.hr / Ivana Solar

U obnovi se izgubila unificiranost

Kao i sve ostalo, na žalost, Batine vile, koje danas predstavljaju relevantnu ostavštinu industrijske ere, pokosio je ratni vihor. Borovo naselje u čijem se srcu nalaze početkom 1990-ih zasule su kiše granata koje su oštetile svaku od njih, neke manje, neke više, ali većinu, mislilo se, do mjere neupotrebljivosti.

No, nakon reintegracije i pregleda stanja svake od njih, došlo se do zaključka kako velika većina nije za rušenje o kojemu se ozbiljno razgovaralo. Naime, ispostavilo se da je stari Bata bio široke ruke. Nije štedio na materijalu prilikom gradnje pa je preko 70% kuća u tada već ozbiljnoj zelenoj zoni predodređeno za obnovu koja traje do danas.

Prvi val obnove započeo je neposredno nakon rata, drugi na pragu novog milenija, treći 2010. godine, četvrti 2020. godine. Rezultat ove dinamike je činjenica da Batino naselje više nije unificirano, te se duž ulica nepovezano izmjenjuju kuće čija se fasada razlikuje ovisno o godini u kojoj su obnovljene.