Hrvatski građani europski su rekorderi po kvaliteti stanovanja i stanju nekretnina

Čak 91,3 posto hrvatskih građana posjeduje nekretninu u kojoj živi. Tu smo iznad europskog prosjeka koji iznosi 70 posto, a najgora situacija što se tiče posjedovanja nekrenina je u Njemačkoj gdje samo svaki drugi građanin posjeduje svoju nekretninu (50,5%). Jedini u Europskoj uniji koji posjeduju više nekretnina od nas su Rumunji, ali njihove nekretnine su u puno gorem stanju.

Prema podacima Eurostata, Europske agencije za statistiku, nekretnine u Rumunjskoj nisu baš visoke kvalitete, čak 21,5 posto tih nekretnina nema kupatilo ili tuš unutar stambenog prostora. U Njemačkoj primjerice 100 posto nekretnina to ima, a u Hrvatskoj 99,1 posto.

Da su nekretnine u Hrvatskoj relativno kvalitetne, pokazuje i činjenica da samo 8,1 posto populacije u svom stanu ili kući čuje buku s ulice ili od susjeda. I tu smo skoro europski rekorderi jer samo Estonija ima niži postotak, samo osam posto Estonaca tvrdi da čuje buku. Zato na Malti 30,8 ljudi čuje gradsku vrevu u svom stanu. Europski prosjek je 17,6 posto.

Tvrdnji da se u Hrvatskoj kvalitetno živi doprinosi i podatak da 94,5 ljudi ne osjeti zagađenje zraka ili druge ekološke probleme u svojem susjedstvu i po tom parametru smo najbolji u EU. Europski prosjeka iznosi 86,3 posto (što znači da 13,7 stanovnika Europe živi u smogu). Najgore okruženje je opet na Malti gdje samo 68,4 posto ljudi tvrdi da živi na čistom zraku.

Hrvatska je rekorder i kada je pitanje sigurnost okruženja, naime, 97,6 posto ljudi tvrdi da živi u sigurnom susjedstvu i po tome smo također najbolji u Europi gdje u sigurnim susjedstvom u prosjeku živi 89,3 posto građana. Najgora situacija je u Bugarskoj gdje skoro 20 posto ljudi tvrdi da živi u nesigurnom susjedstvu i u strahu od kriminala. U Hrvatskoj 10,4 posto ljudi živi u samačkom domaćinstvu, što je skoro dvostruko manje od EU prosjeka (19,6%). Najviše samaca ima Švedska, čak 34 posto, što je prepoznato kao problem i od strane švedske vlade.

U prilog kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj ide i činjenica da 68,7 posto ljudi živi u odvojenim kućama sa dvorištem, što je opet apsolutni europski rekord i visoko iznad europskog prosjeka EU gdje si samo 35,7 posto ljudi može priuštiti život u odvojenoj kući. Po tom pitanju najgora je situacija opet na Malti gdje samo 4,7 posto stanovništva živi u kući, a 51 posto stanovništva živi u zgradama koje imaju manje od 10 stanova.

U Hrvatskoj samo 6,9 posto stanuje u dvodomkama ili kućama u nizu, a 6,7 posto u zgradama sa manje od deset stanova. U zgradama sa više od deset stanova živi 15 posto stanovništva. Prema Eurostatovim podacima, uspoređujući se sa ostatkom Europe, možemo reći da se u Hrvatskoj vrlo kvalitetno stanuje.