Obnavlja se zaboravljeni čuvar Zagorja: Došla je na red peterokutna kula iz 16. stoljeća

Dok monumentalne kule Velikog Tabora već desetljećima privlače posjetitelje u Hrvatsko zagorje, jedan važan dio njegova obrambenog sustava ostao je izvan glavnih turističkih ruta. Riječ je o bastionu na zapadnoj strani kompleksa, povijesnoj obrambenoj građevini koja sada ulazi u novu fazu obnove.

Ministarstvo kulture i medija za njegovu je građevinsku sanaciju u 2026. godini Muzejima Hrvatskog zagorja odobrilo 700.000 eura, dok se ukupna vrijednost radova procijenjena na 1,2 milijuna eura. Zahvat je posebno zanimljiv jer se ne obnavlja samo još jedna stara građevina, već dio fortifikacijskog sustava kojim se nekada kontrolirao prilaz utvrđenom dvoru.

Da se priprema ozbiljan građevinski zahvat potvrđuju i službeni podaci Ministarstva kulture i medija, prema kojima je za program Hum Košnički, Dvor Veliki Tabor, Bastion u 2026. odobreno 700.000 eura. Korisnik sredstava su Muzeji Hrvatskog zagorja, a namjena ulaganja izričito je navedena kao građevinska sanacija.

Bogata povijest

Današnji izgled Velikog Tabora rezultat je više stoljeća gradnje, dogradnji i prilagodbi, a upravo se kroz njegove zidove može pratiti razvoj obrambene arhitekture. Najstariju jezgru čini kasnogotički peterokutni dvorac, oko kojeg su poslije izgrađene četiri polukružne renesansne kule povezane kurtinama.

Tijekom 16. stoljeća kompleks dobiva i vanjski obrambeni prsten, kojem pripada bastion koji se danas obnavlja. Njegov položaj na zapadnoj strani nije bio slučajan jer se ondje nalazio prilaz dvoru, pa je građevina imala važnu ulogu u kontroli i zaštiti ulaza. Fortifikacijski sustav prilagođavao se i razvoju vatrenog oružja, što je vidljivo na obrambenim elementima Velikog Tabora i artiljerijskim strijelnicama izvedenima u njegovim kulama.

U narednim stoljećima obrambena funkcija postupno je izgubila važnost, a pojedini dijelovi vanjskog prstena propadali su ili potpuno nestali. Sačuvani bastion zato danas predstavlja važan fizički trag nekada znatno opsežnijeg sustava obrane cijelog kompleksa.

Veliki Tabor | foto: Muzeji hrvatskog Zagorja

Znatna oštećenja

U sanaciju ide peterokutna građevina smještena na zapadnom dijelu kompleksa, uz nekadašnji prilaz utvrđenom dvoru. Bastion je bio povezan s vanjskim obrambenim zidom i ostalim fortifikacijskim elementima, među kojima su bile dvije polukružne stražarnice i četvrtasta ulazna kula. Tijekom stoljeća izgubio svoju izvornu funkciju, a vanjski obrambeni sklop pretrpio je znatna oštećenja i preinake.

Realizacijom ovom projekta zaokružuje se dugotrajan proces građevinske i konzervatorske obnove Velikog Tabora, tijekom kojeg su već sanirani dvorac, kule, pročelja, krovišta i drugi dijelovi kompleksa. Cilj je, ističe se, očuvati povijesnu konstrukciju, ali i stvoriti uvjete da obnovljeni prostor postane dio suvremene muzejske i turističke ponude.

Prethodni radovi

Radovi na bastionu nadovezuju se na desetljeća istraživanja i obnove jednog od najvrjednijih hrvatskih utvrđenih dvoraca. Sustavna konzervatorska istraživanja Velikog Tabora intenzivirana su sredinom 1990-ih, nakon čega su uslijedili brojni građevinski, restauratorski i arheološki zahvati. Posebno opsežna faza obnove počela je krajem 2008. godine, kada su radovi obuhvatili vanjska pročelja renesansnih kula i kurtina, sanaciju krovišta te konstruktivne intervencije na kompleksu.

Paralelno su provođena arheološka istraživanja kojima su stručnjaci dobivali nove podatke o razvoju i načinu gradnje utvrde. Istraživanja nisu zaobišla ni prostor bastiona i nekadašnje ulazne kule, gdje su provedena probna arheološka sondiranja. Aktualna obnova bastiona tako se nastavlja na već uspostavljen model u kojem građevinski radovi, konzervatorski zahtjevi i arheološka istraživanja čine dijelove istog procesa.

Veliki Tabor | foto: Muzeji hrvatskog Zagorja