Novosti Povratak brodova u hrvatsku rijeku: Država planira plovni put, a ovo su svi detalji

Povratak brodova u hrvatsku rijeku: Država planira plovni put, a ovo su svi detalji

Nina Šantek
Nina Šantek

14. listopad 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Povratak brodova u hrvatsku rijeku: Država planira plovni put, a ovo su svi detalji

Povratak brodova u Savu | Foto: Pixabay, EOJN

Država gotovo dva desetljeća osmišlja kako uz ceste i željeznicu revitalizirati i riječni promet. Prva studija razmotrit će povratak brodova u Savu.

Od davnih dana priča se o otvaranju Save u Zagrebu za plovidbu. Sava je u glavnom gradu svojevremeno i služila za manji riječni promet kada se, do 20. stoljeća tuda dopremalo sol, žito ili drvo, no, danas rijekom može vidjeti tek pokoja brodska olupina, a neke 'olupine' su i nestale iz korita. 

Kakvo je stanje u ostatku Hrvatske i ima li prostora za otvaranje riječnih koridora kako bi se i taj oblik prometa poboljšao? U sustavu javne nabave, u prethodnom savjetovanju našao projekt izrade koncepcijskog rješenja, pripadajuće studije te glavnog i idejnog projekta za projekt SAWA koje predviđa otvaranje plovnog puta između krajnjeg istoka Hrvatske i Siska.

Savjetovanje pokreće Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a cijena izrade potrebne dokumentacije mogla bi biti oko 6,46 milijuna eura. 

I brodovi u europskoj mreži? 

Hrvatska se već povezuje uzduž i poprijeko, a dok su ceste izgrađene ili se rekonstruiraju, iduća razina je razvoj željeznice. Naime, Hrvatska ima razvijen sustav željeznice, ali bi ga trebalo u cijelosti urediti i izgraditi drugi kolosijek. Čini se da se uz cestovni i željeznički promet razmatra i korištenje rijeke, i to rijeke Save. 

Nadležno ministarstvo planira unaprijediti plovni put rijeke Save, na dionici od Račinovaca do Siska, dugu 383,2 kilometra, a izuzela bi se dionica Jaruge-Novi Grad koja je dio zasebnog projekta, kako je navedeno u Projektnom zadatku.

Cilj je poboljšati uvjete plovidbe, razviti riječni promet i ojačati povezanost Hrvatske s europskom prometnom mrežom, slično što se radi sa željeznicom. Prema zadatku, Sava je dio koridora Rajna-Dunav unutar transeuropske prometne mreže (TEN-T), a njezin plovni put važan je za prijevoz robe i povezivanje hrvatskih riječnih luka, osobito Siska i Slavonskog Broda, s drugim europskim prometnim pravcima.

Regulacija na 30 kritičnih dionica

Naručitelj traži da se izradi studijsko-projektna dokumentacija kojom će se utvrditi tehnički uvjeti za osiguravanje odgovarajućih dubina plovidbe, uzimajući u obzir promjene vodostaja tijekom godine i propisane zahtjeve plovidbe. Potrebno je utvrditi i jesu li trajanja povoljnih i nepovoljnih vodostaja unutar normalnih odstupanja. Prema europskim zahtjevima, karakterističan gaz treba biti osiguran 240 dana godišnje, dok dubina od 1,20 metara treba biti dostupna tijekom cijele godine, traži se. Temeljem izrađenih projekata trebali bi se moći izraditi planovi budućih radova i mjera za regulaciju riječnog korita na 30 kritičnih dionica.

Projekt predviđa izradu koncepcijskog rješenja, ažurirane studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi, potrebnih podloga, Studije utjecaja na okoliš te idejnog i glavnog projekta, uključujući postupke ishođenja lokacijske i građevinske dozvole.

Koncepcijsko rješenje obuhvaća analizu mogućih varijanti, tehničko-ekonomsku procjenu i razmatranje utjecaja na okoliš. Na temelju prikupljenih podloga i provedenih analiza odabrat će se optimalna varijanta koja će poslužiti kao temelj za daljnju projektnu dokumentaciju i provedbu radova.

Strategija razvoja riječnog prometa | Foto: snimka zaslona, EOJN

Projekt je već postojao

Izvorna Studija izvodljivosti za regulaciju rijeke Save za potrebe plovidbe, odnosno Globalni projekt, izrađen je još 2008. godine. Zbog promjena zakonodavstva u području procjene utjecaja na okoliš i pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine, potrebno je izraditi novu Studiju utjecaja na okoliš i ažurirati, a ne izraditi novu Studiju izvodljivosti.

Ažuriranje će obuhvatiti najnovije gospodarske, društvene, prometne i okolišne podatke, rezultate geodetskih i geotehničkih istraživanja, hidrološke analize te relevantnu prostorno-plansku dokumentaciju. U početnoj fazi utvrdit će se opseg potrebnih izmjena, a tijekom izrade projektne dokumentacije studija će se prema potrebi dodatno ažurirati u tehničkom i financijskom smislu.

Analiza troškova i koristi izradit će se u skladu s važećim smjernicama Europske unije za investicijske projekte, odnosno novim smjernicama ako stupe na snagu tijekom izrade zadatka. Time će se osigurati pouzdana i aktualna podloga za procjenu opravdanosti projekta i donošenje odluka o njegovoj provedbi.

Rok izrade 22 mjeseca

Postojeće stanje plovnog puta obilježavaju brojna ograničenja. Niski vodostaji, nedovoljne dubine, nakupljanje sedimenta i stvaranje plićaka otežavaju plovidbu, osobito teretnim i putničkim brodovima. Na pojedinim mjestima dubina iznosi svega 70 centimetara, a brodovi nosivosti veće od 3.000 tona ne mogu ploviti ovom dionicom. Tijekom niskih vodostaja plovidba može biti otežana ili potpuno obustavljena do 35 dana u prosječno vlažnoj, odnosno do 65 dana u sušnoj godini.

Od ukupne duljine dionice samo 35,46 posto plovnog puta pripada klasi IV, dok preostalih 64,54 posto ne zadovoljava minimalne zahtjeve osnovne TEN-T mreže. Dubina od 2,5 metra, potrebna za plovnost klase IV, dostupna je na dionici Račinovci-Slavonski Brod tijekom 215 dana godišnje, a na dionici Slavonski Brod-Sisak tijekom samo 106 dana, čitamo u projektnom zadatku. Za izradu svih potrebnih dokumenata predviđeno je razdoblje od 22 mjeseca.

Strategija razvoja riječnog prometa | Foto: snimka zaslona, EOJN