Napustio nas je Željko Kovačić, jedan od najkreativnijih hrvatskih arhitekata poznat po muzejskim postavima

Poznati hrvatski arhitekt i oblikovatelj Željko Kovačić (1951.-2021.) napustio nas je 13. kolovoza 2021. godine. Tijekom svojeg života stvarao je slojevitu arhitekturu, prepunu dorađenih i promišljenih detalja, a koje njegovu arhitekturu također čine punom osobnih životnih priča te tako ostaju vrijedan i trajan trag njegovih spoznaja i djela. Kovačić je, među ostalim, bio izuzetno poznat po muzejskim postavima, a Muzej krapinskih neandertalaca smatra se jednim od njegovih najkreativnijih i najpoznatijih ostvarenja.

Hrvatski arhitekt i oblikovatelj Željko Kovačić umro je 13. kolovoza, priopćilo je u nedjelju Društvo arhitekata Zagreba čiji je Kovačić bio dugogodišnji član. Posljednji ispraćaj Željka Kovačića bit će na zagrebačkom Krematoriju u utorak, 17. kolovoza, u 14,40 sati.

Željko Kovačić bio je hrvatski arhitekt i oblikovatelj, rođen u Sisak, 10. rujna 1951. godine. Završio je Arhitektonski fakultet u Zagrebu 1976. godine. U početku se bavio projektiranjem i adaptacijama obiteljskih kuća i uređenjem interijera, a potkraj 1980-ih posvetio se postavljanju izložaba (Zlatna bula, 1992.; Vučedolski Orion, 2000.) i stalnih muzejskih postava (Muzej grada Zagreba, 1997.–2000.; Zavičajni muzej Ozalj, 1999.–2001.). Bavio se grafičkim i industrijskim oblikovanjem (linija Baština).

Muzejski postavi

Arhitekt Željko Kovačić bio je izuzetno poznat po svojim „muzejskim zah­vatima”, gotovo do te mjere da bi se moglo reći da je svojim radovima pos­tavio mjerilo po kojem se određuje uspješnost arhitektonske interpretacije i organizacije nekoga muzejskog postava. Jedna od bitnih karakteristika njegova oblikovanja svakako je bila narativnost arhitekture, koja je otišla korak dalje od same prezentacije izložaka prema njihovom oživljavanju i dramatizaciji. Krapinski pračovjek, od milja zvan dedek Kaj­bumščak, svakako je bila jedna takva zahvalna tema za dramatizaciju, a Muzej krapinskih neandertalaca u Hušnjakovu kod Krapine smatra se jednim od najboljih i najpoznatijih Kovačićevih muzeoloških ostvarenja.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, prenosi portal Jutarni list, uputila je izraze sućuti u povodu smrti Željka Kovačića, jednog od najboljih hrvatskih arhitekata, projektanata muzeja i izložbenih postava, istaknuvši da je Kovačić u hrvatsku muzeološku praksu uveo inovativne i kreativne forme prezentacije, a svaki izložak tretirao je kao okvir bez granica koji je otvoren za asocijacije i nadogradnje.

Tako je, primjerice, surađivao s Muzejom grada Zagreba, gdje je bio gotovo kućni autor izložbenih postava, a na izložbenim postavima ostvario je suradnju i s Muzejom za umjetnost i obrt, Hrvatskim povijesnim muzejom, Klovićevim dvorima, Muzejom grada Siska i mnogim drugim.

Netipičan arhitekt

– Željko Kovačić nije tipičan arhitekt. Jasno je to odmah nakon što progovorite s njim prvu rečenicu. Vrlo je jednostavan i ne razbacuje se stručnim riječima ne bi li vam objasnio ozbiljnost i važnost nekog djela ili kompliciranost određenog pothvata. Nadalje, nije smrtno zaljubljen u crno-bijele tonove. Dapače, obožava boje, a kuću u srcu Zagreba u kojoj već godinama živi sa suprugom i kćeri nije nakon kupnje srušio do temelja i u potpunosti adaptirao, već ju je transformirao i podario joj svoj prepoznatljivi kreativni pečat te nadogradio sačuvavši pritom sve najbolje od starog sloja, navodi portal Jutarnji list.

Doprinos hrvatskoj kulturi

Hrvatski arhitekt Željko Kovačić je upravo zbog brižnog i kreativnog odnosa prema povijesti arhitekture i umjetnosti, odnosno prema kulturi koju smo naslijedili i koju trebamo čuvati i prenositi našoj djeci, dao ogroman doprinos hrvatskoj kulturi, izjavila je ministrica kulture Obuljen Koržinek. Naime, pokazao je kako kreativno približiti stoljećima ili tisućljećima stare predmete ili teme suvremenoj publici te je ostvario mnoštvo zanimljivih i zabavnih, a posebno originalno interaktivnih izložbenih i muzejskih postava među kojima su mnogi nagrađivani. Prezentirajući i osuvremenjavajući arheološku i umjetničku građu, činio je svih ponosnim nasljednicima nacionalne kulturne baštine, zaključila je ministrica kulture Obuljen Koržinek.