Sindikat biciklista: 'Biciklističke staze su za bicikle, ne za ugostiteljske terase i prodaju borova'

Iz Sindikata biciklista uputili su važan poziv svim vozačicama i vozačima bicikala u Zagrebu na sudjelovanje u javnom savjetovanju koje se tiče izmjena i dopuna Odluke o davanju u zakup i na drugo korištenje površina javne namjene. Ovime podsjećaju na alarmantno stanje zagrebačke biciklističke infrastrukture te da je biciklističke staze potrebno vratiti onima kojima pripadaju – biciklistima.

Biciklistička infrastruktura sastoji se od biciklističkih staza, traka i cesta adekvatne dužine i širine, propisane signalizacije poput, primjerice, semafora, vertikalne i horizontalne prometne signalizacije, a uključuje i dovoljan broj parkirališta za bicikle. Takvi prostori stoga trebaju biciklistima omogućiti maksimalnu razinu dostupnosti i sigurnosti u prometu.

Međutim, dok brojni europski gradovi, uključuju Amsterdam, Beč ili Helsinki, zbog velikog porasta onih koji koriste bicikle kao prijevozna sredstva, čine sve kako bi poboljšali biciklističku infrastrukturu, to se ne može reći i za Zagreb.

Već prije su iz Sindikata biciklista upozoravali na nepostojeću i nepropisnu biciklističku infrastrukturu u Zagrebu, a često upućuju apele promjene smjera prometnog planiranja iz autocentričnog u održivi s posebnim naglaskom na bicikliranje.

Grad bez prepreka

Nije nepoznato da veliki broj ugostiteljskih objekata u Zagrebu upravo svojim terasama zauzima javne prostore, uvelike ograničavajući time njihovu upotrebnu funkciju.

Osim toga, česti su slučajevi nepropisnog parkiranja osobnih automobila na javnim površinama gdje je to maksimalno nedopustivo i kažnjivo, ali i prekomjerna prodaja borova na raznim lokacijama grada u blagdansko vrijeme.

Štoviše, ni zagrebački biciklisti nisu ostali pošteđeni ovakvih prepreka koje svakodnevno ugrožavaju kako njihovu sigurnost tako i sigurnost svih onih koji te staze koriste u neadekvatne svrhe.

Zagreb je tako osim recimo nepostojanja rampe s jedne strane Jadranskog mosta, prilikom čega je potrebno bicikle nositi preko stepenica, potom staza i traka neadekvatne dužine i širine, nedovoljnog broja parkirališta za bicikliste, izblijedjele biciklističke signalizacije, visokih rubnjaka i sl., suočen s dodatnim slučajevima katastrofalnog organiziranja biciklističke infrastrukture. Naravno, sve to nažalost rezultira nerijetkim slučajevima prometnih nesreća u kojima stradavaju upravo biciklisti.

Iz Sindikata biciklista stoga neprestano upozoravaju na spomenute, ali i brojne druge probleme vezane za biciklističku infrastrukturnu mrežu u Zagrebu.

Grad Zagreb otvorio savjetovanje

Na službenim stranicama Grada Zagreba stoji priopćenje da Grad Zagreb otvara savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o davanju u zakup i na drugo korištenje površina javne namjene koje se provodi u razdoblju od 16. srpnja do 15. kolovoza 2021. godine.

Sindikat biciklista je upravo zbog izuzetno loše biciklističke infrastrukture, koja svakodnevno pati zbog brojnih problema i prepreka, prepoznao važnost sudjelovanja u ovakvom savjetovanju te je stoga, 20. srpnja 2021. godine, pozvao sve vozačice i vozače bicikala u Zagrebu da se odazovu ovakvoj akciji.

Nacrt Odluke o davanju u zakup i na drugo korištenje površina javne namjene donosi se, između ostaloga, kako bi Grad Zagreb redovito kontrolirao uvjete korištenja lokacija koje se koriste za otvorene terase te da bi se regulirao postupak dodjele lokacija putem javnog natječaja za prodaju borova kojeg provode Tržnice Zagreb, stoji u samoj Odluci na službenim stranicama Grada Zagreba.

Primjedbe na predloženi nacrt

Međutim, iz Sindikata biciklista navode načelnu primjedbu i prijedloge na predloženi nacrt akta kojima ujedno pojašnjavaju svima dobro poznatu problematiku prepreka na biciklističkim stazama u obliku terasa ugostiteljskih objekata i prodaje borova.

Pod točkom jedan upućen je prigovor na prigodne blagdanske prodaje borova koje se često odvijaju upravo na površinama biciklističkih staza (npr. Heinzelova) ili biciklističkih parkinga (npr. Trešnjevačka tržnica). Na taj se način vozačicama i vozačima bicikala kojima je to prijevozno sredstvo tijekom čitave godine onemogućava propisno kretanje i parkiranje na za to predviđenim površinama. Stoga iz Sindikata biciklista mole da se prilikom izdavanja suglasnosti za prigodne prodaje borova vodi računa da se takve lokacije ne nalaze na spomenutim biciklističkim površinama.

Druga točka prigovora odnosi se na činjenicu da brojne terase ugostiteljskih objekata svojom pozicijom ometaju ili potpuno onemogućuju propisno odvijanje biciklističkog prometa i to na način da je zbog njih prekinut kontinuitet kretanja, odnosno propisno označavanje staze (npr. prekid biciklističke staze u Ulici grada Vukovara kod FER-a zbog caffe bara Cassandra, zatim u Ulici grada Vukovara kod Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove).

Iz Sindikata biciklista potom upućuju na sljedeći problem dimenzioniranja i pozicioniranja površina za terase ugostiteljskih objekata koje sežu skroz do samog ruba biciklističkih staza (npr. Petrinjska, Martićeva) čime se, prilikom korištenja ugostiteljskog inventara poput stolova, stolica, klupa, suncobrana i sl., ulazi u biciklistički prostor i time stvara opasnost kako za bicikliste tako i za sve ostale.

Zbog ovakvih slučajeva širenja ugostiteljskih terasa mole da se opozovu ili ubuduće ne izdaju suglasnosti za sve one terase ugostiteljskih objekata zbog kojih nije moguće uspostaviti kontinuitet biciklističkih staza (sukladno s važećim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi) te da se, u vezi drugog problema na koji ukazuju, prostor za korištenje terasa, uključujući i tlocrtnu projekciju suncobrana, ograniči na način da razmak do ruba biciklističke staze iznosi minimalno 25 centimetara (sukladno s važećim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi).