Počinju DVORIŠTA - otvaraju se vrata impresivnih zagrebačkih gornjogradskih palača

Ovogodišnje izdanje kulturno-turističke manifestacije “DVORIŠTA” pruža priliku da posjetite dvije stare gornjogradske palače – baroknu palaču Balbi i novoklasicistički Narodni dom HAZU. Ova impresivna postignuća važna su za hrvatsku povijesnu i arhitektonsku baštinu, a “Balbičina” palača je ujedno zaštićena kao nepokretno kulturno dobro.

Barokna palača Balbi smještena je u gornjogradskoj Demetrovoj ulici te je izgrađena uz sjeverne zidine Gradeca, a iza se prostire šuma Tuškanac. Palaču je u 18. st. izgradila plemićka obitelj Balbi, početkom 19. stoljeća došla je u vlasništvo grofa Petra Draškovića, a zbog svoje je izuzetne očuvanosti uvrštena u zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Barunica Kornelija Balbi bila je njezina posljednja vlasnica po kojoj palača i danas nosi ime. Barunica nije imala nasljednika te je oporukom 1924. godine, prije svoje smrti, palaču ostavila Društvu sv. Vinka za podupiranje sirotinje u Župi sv. Marka. Godine 1952. u sklopu palače osnovan je Staroslavenski institut koji je još uvijek aktualan u svom radu te se odlikuje bogatom knjižničkom građom i hrvatskoglagoljskim izvorima.

Osim toga, tzv. “Balbičina” palača danas je dom i kulturno-zabavne manifestacije “DVORIŠTA”. Jedna od znamenitosti palače zasigurno je tzv. živi zdenac također izgrađen u 18. st., veliča ga okrugli kameni dio, drvena kola i nadstrešnica, a Zagrepčani su ga koristili kao izvor vode sve do otvaranja prvog vodovoda 1878. godine. Desetljećima zdenac nije bio u funkciji, a onda je 2004. godine očišćen i restauriran te mu je vraćen prvobitni sjaj.

Palača Narodnog doma nalazi se gornjogradskoj Opatičkoj ulici, a nekada se na tom mjestu nalazio samostan. Međutim, nakon ukinuća reda 1782. godine, prostor je izgubio funkciju, a današnja je palača izgrađena 1843. godine u vlasništvu obitelji Drašković. Odlikuje se novoklasicističkim stilom, dojmljivim pročeljima i fascinantnim klasicističkim interijerom. Obitelj Drašković ubrzo je nakon izgradnje dom prodala članovima hrvatskog narodnog preporoda, čime je obiteljska palača postala Narodni (nacionalni) dom.

Glavna je znamenitost palače postala novoizgrađena središnja dvorana zvana Kazino, Narodna dvorana, Dvorana zagrebačka, Ilirska dvorana, a u novije vrijeme i Preporodna dvorana, u kojoj su se održavali društveni plesovi i veliki povijesni događaji. Godine 1868. Narodni dom postao je sjedištem nekadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, međutim, nakon preseljenja Akademije na novu lokaciju, u Narodni dom smjestio se vrhovni sud da bi palaču nakon Drugog svjetskog rata ponovno preuzela Akademija. Palača je 1994. godine obnovljena, danas se na tom mjestu nalazi Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije, a ujedno ugošćuje “DVORIŠTA”.

Tri lokacije – poruka optimizma

Prošle godine, zbog razornog potresa u kojemu je stradao Gornji grad i uslijed pandemije koronavirusa, manifestacija se uopće nije održala. Međutim, od ovog petka 16.7. pa kroz narednih 10 dana, vraća se sedmo izdanje omiljene urbane ljetne zabave. Prostor Gornjeg grada prepun je zanimljivih povijesnih lokacija koje krase arhitektonska dostignuća. Međutim, radi se o neiskorištenom potencijalu, a projekt “DVORIŠTA” razvio se iz suradnje s Turističkom zajednicom grada Zagreba upravo s ciljem aktiviranja takvih prostora i obogaćivanja turističke ponude grada Zagreba. Projekt se prostire na različitim lokalitetima Gornjeg grada, pa je tako moguće otkriti što kriju fasade gornjogradskih palača te uživati u njihovoj posebnoj ljepoti. Svojim temama, pričama, tradicijom te jedinstvenim i kreativnim pristupom “DVORIŠTA” su od početka osvojila srca šire javnosti i posjetitelja – kako Zagrepčana tako i gostiju iz raznih krajeva Hrvatske i svijeta.

Ovogodišnje će izdanje manifestacije zbog potresa i još uvijek aktualnih epidemioloških mjera biti popraćeno ograničenim brojem dostupnih dvorišta. Točnije, “DVORIŠTA” simbolično otvaraju svoja vrata na tri lokacije, primjerice, naspram nekadašnjih sedam koje su bile dostupne na zadnje održanoj manifestaciji 2019. godine. Riječ je o dvorištu palače Balbi na adresi Demetrova 11, a druge dvije lokacije premijerno su predstavljene 2019. godine – u prednjem atriju i u stražnjem dvorištu Narodnog doma HAZU na adresama Opatička 18 i Dvoranski prečac 1. Organizatori ovime žele poslati poruku optimizma – da život unatoč svemu nije stao, da je moguće “oživotvoriti” prostor Gornjeg grada, prikazati duh starog vremena te vratiti ljetne nasmijane trenutke i druženja u zagrebačka gornjogradska dvorišta.

Što nam nude “DVORIŠTA”?

Svako od ova tri dvorišta ima svoju “priču”, a bogata ponuda gornjogradske urbane zabave, osim uživanja u ljepotama velebnih palača, uključuje ambijentalna uređenja dvorišta i prigodna mjesta za boravak koja su upotpunjena ugostiteljskom ponudom te pomno biranim, intimnim akustičnim glazbenim programima.

Strani mediji hvale projekt

Nisu samo domaća javnost i posjetitelji oduševljeni ovom manifestacijom, već su i strani mediji “DVORIŠTA” prepoznali kao iznimno urbano-arihitektonsko postignuće grada Zagreba. Upravo su “DVORIŠTA” proglašena “daleko najboljim iskustvom u Zagrebu”, prenosi jedan od najvećih južnokorejskih portala “Navel”, a britanski BBC “Travel” napravio je cijelu emisiju posvećenu ovom projektu. Osim toga, manifestacija je osvojila prestižne nagrade za najkreativniji i najinovativniji projekt u hrvatskom turizmu.

“DVORIŠTA” će kroz narednih 10 dana u periodu od 16.7. do 25.7., svakog dana od 18 do 24 sata, biti otvorena za posjetitelje stoga, poštujući epidemiološke mjere, ne propustite ovu izvanrednu priliku posjetiti ih i doživjeti nezaboravno ljetno iskustvo.