Ovaj dalmatinski grad prvak je zelene tranzicije: Evo što to znači

U velikoj studiji zelene, kojom je obuhvaćeno 20 najvećih gradova u Republici Hrvatskoj, uvjerljivo najbolji rezultat postigao je grad Šibenik. No, što to zapravo znači i po čemu Šibenik prednjači u odnosu na ostale gradove?

Veliko istraživanje o spremnosti gradova na zelenu, odnosno energetsku, tranziciju objavila je hrvatska konzultantska kuća Apsolon.

Koliko je dvadeset najvećih hrvatskih gradova, u kojima prema posljednjem popisu stanovništva živi 1.899.667 osoba, spremno na zelenu, odnosno energetsku, tranziciju pokazalo je veliko istraživanje, prvo tog tipa provedeno na području Republike Hrvatske.

Kako navode u istraživanju, indeks spremnosti gradova na zelenu tranziciju osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od pet pojedinačnih indeksa koji su dobiveni ocjenjivanjem nekolicine kriterija.

Po čemu Šibenik prednjači?

Pojedinačni kriteriji, po kojima je svaki od dvadeset istraživanih gradova ocjenjivan su strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete.

Prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije na području grada, kod velikih gradova najbolji je Grad Zagreb, srednjih Karlovac, a među malima izrazito dominira Šibenik. U posebnoj kategoriji malih gradova najboljim se pokazao Grad Vinkovci.

Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno potrošnji energije u javnim zgradama na području grada te trošku za energente i emisijama CO2, najboljim među velikim gradovima pokazao se Split, među srednjima Zadar, a malima Samobor te Đakovo u posebnoj kategoriji malih gradova.

U sektoru prometa promatrali smo potrošnju energije, emisije CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada. Među velikim gradovima izrazito dominiraju Zagreb i Rijeka, srednjima Velika Gorica, a kod malih gradova istaknuo se Šibenik.

U velikom istraživanju sudjelovali su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo i Vukovar, a kakve je rezultate postigao koji od gradova donosi cjelokupno istraživanje.