Beč više nije najpoželjniji grad za život: Na TOP 10 ljestvicu dospjela tek dva europska grada

Pandemija koronavirusa iz temelja je promijenila živote ljudi diljem svijeta. Od njenog početka 2019. godine pa sve do danas život je poprimio jedan sasvim drugačiji oblik, a veliki broj ljudi upravo je zbog toga odlučio gradski život zamijeniti seoskim. No, unatoč brojnim neprilikama i promjenama uvjeta i kvalitete života, stanovnici gradova diljem svijeta nastavili su živjeti koliko god su to okolnosti dopuštale pa je The Economistov tim Intelligence Unit-a ove godine uspješno sastavio listu najpoželjnijih gradova za život u 2021. godini.

Ukupan broj dodijeljenih bodova ove je godine uvelike ovisio o načinu na koji su se gradovi diljem svijeta nosili s pandemijom koronavirusa, ali i kampanjama za cijepljenje građana.

Godišnje izvješće The Economist Intelligence Unit-a rangira 140 gradova diljem svijeta prema pet analiziranih kategorija, stabilnost, zdravstveni sustav, kultura i okoliš, obrazovanje i infrastruktura. Nakon što je izvješće za 2020. godinu odgođeno zbog pandemije koronavirusa, ovogodišnje izdanje pokazalo je velike promjene uzrokovane upravo pandemijom.

Prema izvješću za 2019. godinu najpoželjniji grad za život bio je austrijska prijestolnica Beč, koji na novoj listi ne ulazi u prvih deset najpoželjnijih gradova.

Europski gradovi padaju na ljestvici

Pandemija koronavirusa iz temelja je promijenila živote ljudi diljem svijeta. Od njenog početka 2019. godine pa sve do danas život je poprimio jedan sasvim drugačiji oblik, a veliki broj ljudi upravo je zbog toga odlučio gradski život zamijeniti seoskim. No, unatoč brojnim neprilikama i promjenama uvjeta i kvalitete života, stanovnici gradova diljem svijeta nastavili su živjeti koliko god su to okolnosti dopuštale pa je The Economistov tim Intelligence Unit-a ove godine uspješno sastavio listu najpoželjnijih gradova za život u 2021. godini.

Godišnje izvješće o uvjetima i kvaliteti života u gradovima diljem svijeta ove je godine pokazalo nešto drugačije rezultate od očekivanog. Promjenu na ljestvici  uzrokovana pandemijom koronavirusa posebice je utjecala na rang mjesto najpoželjnijeg grada za 2019. godinu, Beča koji prema novom izvješću ne spada u TOP 10 najpoželjnijih gradova za život.

Titulom najpoželjnijeg grada za život u 2021. godini okrunio se novozelandski Auckland, grad koji je svojim stanovnicima omogućio uvjete života ‘starog normalnog’ brzim rješavanjem problema širenja virusa Covid-19. Šest od deset najpoželjnijih gradova za život također je uspjelo uspješno kontrolirati novonastalu situaciju zatvaranjem državnih granica zbog čega su svojim stanovnicima omogućili relativno normalne životne uvjete.

No, za razliku od ovogodišnjih TOP 10 gradova sličan scenarij nije se odvijao u brojnim europskim i kanadskim gradovima koji su ove godine itekako padali na ljestvici. Jedan od njih je i London koji je prema izvješću za 2021. godinu pao ispod 50. rang mjesta. Baš kao i Frankfurt, Hamburg i Düsseldorf i kanadski gradovi Montreal, Vancouver, Toronto i Calgary ove godine nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj bodova da održe svoje rang mjesto. Kao glavni razlog njihova nižeg rangiranja navodi se pritisak na zdravstveni sustav uzrokovan pandemijom koronavirusa.

Među deset najpoželjnijih gradova za život našla su se tek dva europska grada, Zürich i Ženeva koji su dospjeli na sedmo i osmo rang mjesto. Beč, koji je nosio titulu najpoželjnijeg grada za život od 2018. do 2020. godine prema ovogodišnjem izvješću pada na 12. rang mjesto.

A gdje su najnepovoljniji uvjeti za život?

No, iako se rangiranje na samom vrhu ljestvice najpoželjnijih gradova za život itekako mijenjalo, situacija na dnu ljestvice već je neko vrijeme ista. Baš kao i u nekoliko proteklih istraživanja najgori uvjeti za život su u sirijskom Damasku kojeg u stopu prate nigerijski Lagos, Port Moresby, glavni grad Papua Nove Gvineje te Dhaka, glavni grad Bangladeša.

Iznimno loši rezultati ovih gradova uvjetovani su vojnim sukobima i građanskim nemirima, a situaciju je dodatno pogoršala i pandemija koronavirusa stavljajući iznimno snažan pritisak na zdravstveni sustav.