Vlasnici nekretnina u kojima su zaštićeni najmoprimci dobit će tržišnu najamninu i odštetu
Nazire se kraj muke vlasnika u čijim nekretninama žive zaštićenih najmoprimci. Najavljen je zakon koji će riješiti njihov pravni status, a koji bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine. Od toga dana trebala bi im se isplaćivati tržišna najamnina, a u planu je i isplata solidarne naknade za pretrpljenu štetu od 1996. godine. Trošak provedbe zakona procjenjuje se na 107 milijuna eura.
Predstavljen je Prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je trenutačno u postupku javnog savjetovanja. Odnosi se na rješavanje problematike zaštićenih najmoprimaca koji borave u privatnom vlasništvu.
Prijedlogom zakona, a koji je trenutno u postupku javnog savjetovanja, vlasnicima se omogućuje povrat imovine i njihove želje imat će prioritet, rečeno je na predstavljanju iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Prijedlogom zakona vlasnici stanova imat će pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnim uvjetima stjecanje prava vlasništva. Od 1. siječnja 2025., do konačnog rješavanja statusa stana, bit će im isplaćivana tržišna najamnina. Također će im se isplatiti i solidarna naknada za pretrpljenu štetu od 1996. godine.
Pet programskih mjera
Ako to žele, vlasnici se mogu nagoditi sa zaštićenim najmoprimcem o visini najma. Također vlasnici će, žele li, svoj stan mogu zamijeniti za neki drugi stan u vlasništvu države ili ga država od njih može otkupiti po tržišnoj cijeni te ga kasnije prepustiti zaštićenim najmoprimcima. Zaštićeni najmoprimci tako bi po prvi puta, po povoljnim uvjetima moći steći pravo vlasništva, odnosno otkupiti stan.
Najmoprimci će imati mogućnost isplate umjesto stambenog zbrinjavanja, ali i mogućnost trajnog stambenog zbrinjavanja po cijeni od dva eura po kvadratnom metru u državnom stanu. Također, ranjivim skupinama bit će plaćeni troškovi selidbe.
– Naš je stav da smo iznašli balans koji će predstavljati zadovoljavanje interesa i vlasnika i zaštićenih najmoprimaca i da je država doista ovim zakonskim rješenjem na sebe preuzela najveći teret rješavanja ovog problema – financijski, gospodarski, pravnički, rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić.
Ispravljanje povijesne nepravde
Bačić je naveo kako je namjera donijeti specijalan zakon, ciljano usmjeren na rješavanje problema da bi se, koliko je moguće, ispravila povijesna nepravda kada je ljudima nakon 1945. oduzeta imovina, a kojom od tada oni ne upravljaju.
Ovime su, naveo je Bačić, ispunili i odredbe koje proizlaze iz presude Europskog suda za ljudska prava kojom se utvrđuje pravo vlasništva vlasnicima tih stanova, ali i odredbe iz odluke Ustavnog suda kojom je utvrđeno da država mora preuzeti najveći teret rješavanja ovog pitanja i otkloniti preveliki teret koji je iz prijašnjeg zakona, a koji je stavljen van snage, pao na leđa zaštićenih najmoprimaca.
Procijenjeni ukupan trošak provedbe zakona je oko 107 milijuna eura, a procijenjeni broj stanova je 1.400. No točni iznosi znat će se do kraja iduće godine kada će biti uspostavljen registar. Zakon će se uputiti u Vladu u prosincu ili siječnju, donošenje se očekuje do kraja ožujka 2024., a provedba od 2025. godine.
Procjenjuje se da će država primjenom ovog zakona isplatiti oko 500 zaštićenih najmoprimaca, izgraditi oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku koje će dati u najam ili ih prodati pod povoljnim uvjetima najmoprimcima, 300 stanova u svom vlasništvu dati u najam ili prodati najmoprimcima te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima.
Pogledajte ovdje sve o dugoročnom planu za stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj kroz priuštivi najam.