Pretraga

Obnovu komentirali Horvat i Korlaet, a u srijedu Grad Zagreb objavljuje javni poziv za stanove

A- A+

O obnovi potresom pogođenih područja i privremenom smještaju brojnih građana govorili su ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet. Naime, Horvat tvrdi od je od 2.186 zahtjeva za obnovom u Zagrebu realizirano 1.718 stambenih prostora, a vrijednost te investicije je 60 milijuna kuna. Korlaet pak smatra da je privremeni smještaj u hostelu Arena dobar, s čime se baš ne slažu stanari. Štoviše, najavljen je novi javni poziv Grada Zagreba za stanove koji izlazi u srijedu.

Potres

Horvat i Korlaet su govorili o obnovi potresom pogođenih područja i privremenom smještaju | foto: Grad Zagreb

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat zajedno je s dogradonačelnikom Zagreba Lukom Korlaetom gostovao na N1 te su govorili o obnovi stradalih objekata u potresu. Štoviše, gost je trebao biti i šef Fonda za obnovu Damir Vanđelić, međutim, nije se pojavio zbog ranije dogovorenih obveza.

Skoro godinu dana je prošlo od zagrebačkog potresa i otkako je dvjestotinjak Zagrepčana privremeno uselilo u hostel Arena jer su im domovi srušeni ili teško oštećeni. U taj su hostel prebačeni iz studentskog doma i to sve dok im se ne nađe prikladni smještaj ili dok se njihovi domovi ne obnove.

Horvat komentirao Uhlirovu izjavu da je zakon o obnovi eksperiment

– Kad izgubite svoj dom, to vam ništa nadomjestiti ne može. Koliko god nama bila želja da se vrate u domove, postoje problemi koje ja kao ministar uzimam sebi na leđa što se to nije dogodilo. Ono što je činjenica jest da nam na nekim drugim lokacijama uspijeva u segmentu privremenog smještaja pronaći i privatni smještaj u koji smještamo ljude povremeno do trenutka kada osposobimo ili napravimo nove stambene jedinice. I one zgrade u Zagrebu koje su predmet polemike, srušiti ih ili ne, morat ćemo pronaći način bez suglasnosti vlasnika da se ti objekti uklone, rekao je Horvat.

Prije par dana je državni tajnik Željko Uhlir komentirao da je Zakon o obnovi zapravo samo eksperiment, što je izazvalo burnu reakciju javnosti, pogotovo onih kojima su kuće i stanovi stradali u potresu.

– To je bila pogrešna izjava gospodina Uhlira. Predložit ćemo osam područja koja ćemo, nadam se, unijeti u zakon koji će onda ovaj set problema anulirati, ne riješiti, nego preskočiti, rekao je Horvat.

Također, Horvat je odgovorio na pitanje predstavlja li zakon zapravo samo ključnu prepreku prilikom obnove.

– Dozvolite da podsjetim u kakvom je okruženju nastajao. S obzirom na sve amandmane, koliko se išlo u raspravu i koliko su se akceptirali prijedlozi koji su stavljani na stol. Nijedan zakon ne može parirati ovom. Jesmo li unošenjem i prihvaćanjem tih amandmana stvorili dodatne poteškoće za građane – vjerojatno da. Da nismo, vjerojatno bi građani i država puno većom dinamikom ušli u obnovu, tvrdi Horvat.

Izdvojeni članak

Veliki plan vrijedan 15 milijardi kuna za spašavanje potresom pogođenog i izumirućeg područja

Korlaet tvrdi da je hostel Arena dobar smještaj

Dogradonačelnik Korlaet je rekao da su sobe u hostelu Arena, u kojem su privremeno smješteni građani, prikladne i dobre za život.

– Ja kod te izjave stojim. Uprava se adekvatno brine, smještaj je sasvim u redu i izjava je izvučena iz konteksta. Ja ne mislim da je boraviti ovdje ugodno, rekao je Korlaet.

Međutim, ljudi koji borave u hostelu ističu da se osjećaju zaboravljeni, a smeta im komentar dogradonačelnika Korlaeta da je taj prostor dobar.

– Zagreb je osigurao stan, a ministarstvo hranu. Tu smo se usuglasili, djelujemo sinergijski i mislim da je smještaj na ok nivou. Naravno da nije ugodno boraviti godinu dana, ali nisu ti ljudi zaboravljeni, poručio je.

Na pitanje ima li hostel grijanje, Korlaet je odgovorio kako misli da ima, a u slučaju da je problem s redovnim grijanjem, onda to najvjerojatnije ima veze s HEP-ovom rekonstrukcijom.

U srijedu javni poziv za Grada Zagreba za stanove

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je najavio da u srijedu izlazi javni poziv za stanove.

– Poziv izlazi u srijedu za ljude koji su u hostelu i kontejnerima u Podsljemenu. To je fluidna brojka. U trenutku kad smo taj poziv sastavljali bilo je 75 adekvatnih, praznih stanova, a sad ih je 150, rekao je Tomašević.

Korlaet je također komentirao javni poziv te je objasnio postupak prijave.

– Nije komplicirano. Već smo napravili screening i skenirali stanje. Imovinsko, brojčano, je li zgrada dobila crvenu ili žutu oznaku, boravište, prebivalište… Mislim da će postupanje po ovom pozivu biti jednostavnije. Trebat će pripremiti nekoliko dokumenata – naljepnica, dokaz o platnoj sposobnosti, broj članova obitelji i onda ćemo provjeriti poklapaju li se podaci, pojašnjava Korlaet.

Također, dodao je da se stanovi uređuju te da će biti opremljeni osnovnim uređajima, a plan je da stanari sami obave proces selidbe. Rekao je i da su već u razgovorima s nekim institucijama koje će ponuditi svoju pomoć.

Horvat je pohvalio Korlaeta i Tomaševića o tome kako obavljaju svoj posao vezano za privremeni smještaj te je istaknuo da 747 osoba danas koristi takav smještaj, a sveukupno 1.340 osoba ako se govori o Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Izdvojeni članak

Cijene građevinskih materijala rastu u nebo: Što će biti s obnovom Zagreba i Banije?

Problem s legalizacijom

Na pitanje o tome koliko pak ljudi nema adekvatan smještaj, Horvat nije želio odgovoriti. S druge strane, rekao je da su radovi na učeničkom domu već započeli te da će ti objekti biti useljivi do zime, odnosno s dolaskom hladnog vremena.

Naime, Horvat kao veliki problem prilikom obnove ističe zgrade koje nisu legalizirane i koje nemaju vlasništvo.

– Jedan od problema je žuta i crvena markica koja se dogodila na starim i čudnim postupkom legaliziranim zgradama. To su nam veliki problemi. Zgrade koje su neadekvatno održavane, koje nisu legalizirane i koje nemaju vlasništvo. Kao država moramo naći legitiman i proceduralan način rješenja. U Zagrebu je 2.886 takvih objekata, tvrdi Horvat.

Na pitanje hoće li se moći obnavljati ilegalni objekti, odgovorio je da hoće, ali da je ključna stvar u tome i pitanje ugrožavaju li takvi objekti neke susjedne objekte ili ne.

– Kad vam struka sugerira, a vi kao politika to ne prihvatite – kakva ste vi to politika? Mi obnavljamo opće-narodnu imovinu, objekte u kojim žive ljudi, a nikome nije palo na pamet da urede vlasničke odnose, rekao je ministar, tvrdeći da mu je u toj situaciji najbitniji stav struke.

– Nemoguće je neke zgrade obnoviti na razinu 3 ili 4, ali ne smijemo dozvoliti da bolnice, škole i javne ustanove budu na razini 2. To je stav struke i ja se s tim kao političar slažem, dodao je Horvat. Korlaet pak smatra da bi država i grad trebali u potpunosti pokriti troškove konstrukcijske obnove.

Izdvojeni članak

U Zagrebu traje obnova škola od potresa: Izvodi se jedan od najzahtjevnijih zahvata

Horvat: ‘Mi smo u stanovanje vratili od 2.186 zahtjeva 1.718 stambenih prostora, zgrada’

Jedna stanarka hostela Arena upitala je ministra Horvata koliko je do sada objekata obnovljeno i u Zagrebu.

– Mi smo u stanovanje vratili od 2.186 zahtjeva 1.718 stambenih prostora, zgrada, za to do sada isplatili nešto više od 60 milijuna kuna. Svaki zahtjev koji dolazi, provjeri se na terenu, odgovorio joj je Horvat.

Također, druga stanarka hostela navodi da je njena zgrada dijelom u državnom, a dijelom u privatnom vlasništvu te da do sada nisu napravljene čak niti hitne intervencije.

– Vi kažete da smo mirni u hostelu… Sa svakom kišom moram ići u svoj stan, vidjeti je li mi strop propao, jesu li mi stvari propale, tvrdi stanarka.

– Nema tog zahtjeva koji je vezan uz državnu imovinu gdje postoji inicijativa za hitnom intervencijom, konstrukcijske ili cjelovite obnove, a da taj zahtjev na mom stolu stoji. To vam odgovorno tvrdim, odgovorio joj je Horvat.

Osim toga, Horvat dodaje da je obnova stan po stan neprihvatljiva te da je svjestan cijele situacije, koja pak nije idealna jer država ima svojih problema, sa svojom imovinom. Veliki dio proračunskog novca tako će se morat dati za obnovu državne imovine.

Izdvojeni članak

Ministarstvo otvorilo javni poziv za stambeno zbrinjavanje građana čiji su objekti stradali u potresu

Projektna dokumentacija

O financiranju projektne dokumentacije govorio je Korlaet, koju su još iz stranke Možemo obećavali za vrijeme kampanje.

– Do sada su bila tri poziva prema građanima, do 50.000 kuna se dodjeljivalo za hitne sanacije, došlo je otprilike 750 zahtjeva i Grad je dao 30 milijuna kuna. Plan je napraviti četvrti poziv iz kojeg bi se financirali detaljni statički elaborati i projekt ojačanja konstrukcije. To smo komunicirali i u kampanji i ostajemo pri tome, rekao je Korlaet.

Na pitanje građanke o tome kada će oni koji su dignuli milijunske krediti dobiti novac, Horvat je odgovorio nakon što se ustanovi da je sve napravljeno na razini struke i nakon što se obradi predmetni zahtjev.

S druge strane, jednog građanina je zanimalo pitanje vlasništva pa je povukao i pitanje o potencijalnoj nacionalizaciji.

– Očekivati da će nam banke dati novac, a da neće pitati po kojim uvjetima, mislim da bi ovdje bilo bespredmetno razgovarati. Svi koji uzimaju kredit, moraju taj kredit dobro apsorbirati. Neće biti nikakve nacionalizacije. Mi u ovom trenutku nemamo pravi registar, tko su vlasnici, u njima ne postoje prave jedinice. Kad struka kaže da se zgradu treba i može obnoviti, krećemo u obnovu, kaže Horvat. Štoviše, najavio je izmjene i dopune zakona za idući tjedan.

– Ako prođete kraj ministarstva, vidjet ćete da je parkiralište puno. Mi nemamo slobodnu nedjelju, mi nemamo slobodnu subotu. Idući tjedan ćemo odaslati rješenje za zakon, rekao je Horvat.

Obnovu komentirali Horvat i Korlaet, a u srijedu Grad Zagreb objavljuje javni poziv za stanove
Share via
Copy link
Powered by Social Snap