Folija ili keramika na bazenu? Stručnjak otkriva što je bolje izabrati

Ljeto samo što nije stiglo, a s njime i neizostavne vodene radosti – kupanje u moru, ali i u vlastitom bazenu. Budući da ne mogu svi provesti uz more cijelo ljeto, mnogi sanjaju o bazenu u dvorištu. Za one koji upravo planiraju ovaj pothvat ili su već u procesu realizacije, stručnjak i vlasnik obrta Bazeni Šibenik, Damir Bumbak, otkriva sve o bazenskoj foliji te razlozima zbog kojih bi ju trebalo izbjegavati.

Stiže ljeto i s njim topliji dani, a mnogi koji ne žive uz vodu sve češće razmišljaju o izgradnji vlastitog bazena u dvorištu. Ranije smo već razgovarali sa stručnjakom i vlasnikom obrta Bazeni Šibenik, Damirom Bumbakom, koji nam je tada detaljno u koracima objasnio kako izgraditi bazen. Ovoga puta rekao nam je nešto više o bazenskoj foliji – odnosno, zašto on nije njezin ljubitelj.

S druge strane, riječ je o vrlo popularnom proizvodu, odnosno vrsti završne obloge, koja ima svoje prednosti. Doznali smo sve što trebate znati.

Zašto ne folija

Iako se bazenske folije često ugrađuju, Damir ima svoje razloge zašto ih osobno ne koristi. Smatra da traju svega dvije do tri godine, teško ih je održavati, brzo se zaprljaju i upijaju masnoće, a ako dođe do oštećenja, sanacija je gotovo nemoguća bez zamjene cijele folije ili barem većeg dijela.

– U slučaju mehaničkog oštećenja, poput reza, kidanja ili grebanja, popravak nije moguć – potreban je novi segment. Osim toga, cijena kvalitetne folije, kao što je Renolit, nije nimalo niža od prosječne keramičke obloge, čak naprotiv – vrlo su slične kada se uračuna i cijena postavljanja. Problem predstavlja i sve manji broj dostupnih keramičara, pa se dio tržišta sve više okreće foliji kao kompromisnom rješenju, ispričao je sugovornik.

Najveći nedostatak folije jest što zahtijeva da bazen tijekom cijele godine ostane potpuno napunjen vodom. Tlak vode sprječava napuhavanje folije i nastanak vlage, vode i kondenzata između nje i betonske podloge. Bazen se, dakle, ne može jednostavno isprazniti nakon ljeta, prekriti tendom i ostaviti do proljeća.

U posljednje se vrijeme primjenjuje zimsko održavanje pomoću kemikalija protiv smrzavanja, poput antifriza, no one ostavljaju masni film na stijenkama bazena, što dodatno otežava održavanje jer zahtijeva ispiranje i ponovno pražnjenje. Zbog svega navedenog, Damir ističe da nije ljubitelj folija i da ih izbjegava u svojoj praksi.

Koje su prednosti i kako se postavlja?

S druge strane, folija ima svoje prednosti. Kako kaže sugovornik, prednost folije je u tome što se vrlo brzo postavlja i ne zahtijeva prethodnu pripremu podloge hidroizolacijom. Također, objasnio nam je i kako se folija postavlja.

– Cijeli bazen mogu završiti dvije osobe u roku od dva radna dana. Ispod same folije postavlja se filc, koji služi kao mekana podloga. Za postavljanje folije potrebni su skalpel, staza, bušilica, pištolj za varenje folije te alat za lijepljenje (razni valjčići i slični alati). Filc se rubno lijepi na stijenke i dno bazena običnim ljepilom na bazi neostika. Folija se potom lijepi i vari na rub bazena, na koji se prethodno učvršćuje aluminijska traka, tzv. rigeta. Na tu traku se folija lijepi i vari. Svi spojevi folije međusobno se vare pištoljem na vrući zrak i dodatno pritišću malim valjčićem kako bi se savršeno zalijepili spoj uz spoj, rekao je Bumbak.

Kako još kaže, spojevi folije sa skimerima, svjetlima, mlaznicama, sifonima i sličnim elementima izvode se tako da se gumene brtve postavljaju ispod i iznad folije, te se sve zajedno pričvršćuje vijcima. Ove brtve dolaze u setu sa skimerima, svjetlima, sifonima i ostalim dodacima. Prilikom same gradnje bazena izuzetno je važno znati koja će se vrsta obloge koristiti, jer postoje skimeri, svjetla, sifoni i drugi elementi posebno izrađeni za folijske bazene.

Trajanje izgradnje i cijena bazena

Od samog početka izgradnje pa do konačnog punjenja vodom, uz poštivanje svih potrebnih faza i rokova sušenja materijala – betona, hidroizolacije i završne obloge – potrebno je minimalno tri do tri i pol mjeseca. Dakle, za one koji planiraju izgraditi bazen iz temelja, uz pravilno pridržavanje tehničkih uvjeta, realno je predvidjeti otprilike tri mjeseca rada. O detaljnim koracima izgradnje bazena više možete pročitati ovdje.

Što se tiče same cijene, ona je relativna. Damir je to usporedio sa situacijom kad netko kaže ‘Želim kupiti auto’, a nije definirao ni marku, ni model, ni razinu opreme. Tako i bazeni naizgled mogu biti slični, ali je jedan napravljen za 30.000 eura, a drugi za, primjerice 70.000 eura. Sve ovisi o odabiru materijala i pristupu.

Kako je ispričao Damir, može se štedjeti na količini betona, tako da ploča ne bude debljine 30 centimetara, već 25 ili čak 20 centimetara. Umjesto dvije zone armaturne mreže, koristi se jedna, s tanjim i rjeđim rasporedom, npr. mreža fi 10×10 zamijeni se finijom. Ugrađuje se osnovna, ‘B-klasa’ oprema umjesto renomirane marke, a može se i potpuno izostaviti dozirna oprema ili dodatne atrakcije poput slapova, LED rasvjete, masaže, grijanja i sličnog. Slično je i s keramikom.

– Keramika se može nabaviti na akciji, a umjesto vrhunskih porculanskih pločica, koristi se jednostavnija varijanta od 80 eura po kvadratu. Uštede se mogu ostvariti i na toplinskoj izolaciji izvana – manje slojeva ljepenke, tanji sloj stirodura ili običan stiropor. Hidroizolacija se može svesti na samo jedan sloj nanesen gleterom, bez dodatne mrežice i valjka. Umjesto prirodnog kamena može se koristiti umjetni rubni kamen, debljine tri centimetra umjesto pet centimetara, što vizualno može djelovati manje impresivno. Ukratko, kad se radi o bazenima – cijena je relativna i ovisi o mnoštvu detalja, rekao je Bumbak.