Mate Rimac investitor novog zelenog projekta - on je praktički jedina nada za ovakvo što

Na zelenoj oazi pored Čazme, u malenom mjestu Prokljuvani, smjestio se Gruntek. Udaljeni su samo sat vremena od Zagreba, a na 22 hektara zemljišta pripremili su prostor za vrtove budućnosti, piknik zonu, roštiljanje, radionice i edukacije.

O Grunteku smo već pisali pa ako razmišljate o tome da unajmite vrt i tako dobivate organsko povrće na svoj kućni prag, bez da se pritom maknete s kauča, a kamoli uzmete motiku u ruke, u članku niže ćete naći sve potrebne informacije.

No, sada nam iz Grunteka dolaze sjajne vijesti. Gruntek ima novog investitora, svima dobrog poznatog inovatora Matu Rimca. Tino Prosenik, osnivač i direktor Grunteka rekao nam je sve o tome.

Rimčeva reakcija na Gruntekove ideje bila je emotivna

Činjenica da je Rimac novi Gruntekov investitor izuzetno je zanimljiva. Naime, već je ulagao u start-upove, ali nikad ovakve vrste poput Grunteka. Ovo je prvi zeleni projekt u koji ulaže izvan auto industrije i obratio se Grunteku. Stoga se logično postavlja pitanje kako to da je odabrao baš njih.

– Gruntek postoji tek nešto više od godinu i pol, tako da je još uvijek relativno ograničen broj ljudi čuo za projekt. Matu sam kontaktirao prvi puta na LinkedIn – u. Koristim to platformu redovito i smatram da je za takve vrste kontakata vrlo prikladna. Nakon što smo se povezali, predstavio sam mu ideju Grunteka, a potom poslovni plan i druge financijske informacije. Njegova prva reakcija je bila emotivna; projekt, ili bolje rečeno pokret, mu se jako svidio. Poslovni plan, ambicija i egzekucija su bili dovoljno dobri da se nađemo uživo i dogovorimo okvire suradnje, otkrio nam je Prosenik.

Zanimalo nas je i što će Gruntek točno napraviti od njegove investicije.

– Točan iznos i namjena investicije nisu nešto o čemu sam spreman jednostrano pričati. Mogu samo reći da investicija nije simbolična i da je konvertibilna u društvene udjele. Generalno Gruntek ulaže u proizvodnju, logistiku, marketing, ali i servisira dugove na kojima je započeo rad. Gruntek u svojoj drugoj godini neće dostići značajnu profitabilnost pa ja kapital osnivača i investitora ključan za rast i razvoj, objasnio je Prosenik.

Još uvijek u Čazmi, ali tu ne planiraju stati

Gruntek će i dalje djelovati na prostoru Čazme pa nas je zanimalo i to što Čazmu čini novim ekološki orijentiranim mjestom.

– Gruntek je po svojoj prirodi vezan uz Zagreb, kao najveće urbano središte, s najvećom koncentracijom potencijalnih korisnika. U okolini Čazme smo našli dovoljno okrupljeno poljoprivredno zemljište koje je odgovaralo našim zahtjevima. Kapacitet lokacije je dostatan za oko 2.000 pretplatnika. Ako se u budućnosti javi potreba za većim kapacitetom ili se ukaže prilika za lokaciju koja će bolje služiti našim korisnicima, otvoreni smo za relokaciju, poručuje Prosenik.

Bore se za to da mladi ostanu u RH

Svojim radom Gruntek planira potaknuti mlade da ostanu u Hrvatskoj. Stoga nas je zanimalo kako točno to planiraju učiniti.

– Gruntek nakon nešto više od godinu i pol postojanja zapošljava ukupno desetak mladih digitalnih stručnjaka u Zagrebu. U Čazmi, osim voditelja i primarnog tima od troje mladih ljudi, zapošljavamo još desetak pomoćnih radnika, uglavnom mladih. Nudimo uvjete koji su iznad prosjeka regije i struke, te mogućnost napredovanja, s povećanjem opsega poslovanja. Sa širenjem na inozemna tržišta, digitalni tim će se nastaviti širiti i otvarati nova radna mjesta, uglavnom za mlade, digitalno obrazovani kadar, ističe Prosenik.

‘Investicije kakva je Rimčeva su skoro jedina nada za izazovne projekte’

Zašto su investicije poput ove Mate Rimca značajne, bilo je naše posljednje pitanje.

– Općenito u RH, startupi nemaju podržavajuću okolinu. Angel investitora nema puno i rijetko ulažu u tvrtke koje su na samom početku, a banke principijelno ne financiraju tvrtke mlađe od dvije godine. Investicije kakva je Rimčeva su skoro jedina nada za izazovne projekte koji ne mogu dostići profitabilnost u prvoj godini. To se posebno odnosi na ‘imact-driven’ projekte koji imaju sporiju realizaciju profitabilnosti, jer se drže principa održivosti i pokušavaju implementirati inovativne prakse koje još nisu općenito prihvaćene, zaključuje Prosenik.