Umjesto prizemlja ova zgrada ima tunel, otvorio ga je Tito, ali nikada nije ispunio svrhu

Beograd je u razdoblju prepoznatljivog graditeljskog stila brutalizma dobio brojna zdanja koja su do danas simboli grada. Taman kad ‘grubi beton’ započinje vladavinu beogradskim ulicama, javlja se i zamisao za neobičnim 250 metara dugim tunelom koji će biti jedna od glavnih gradskih prometnih ‘žila kucavica’, a prolazit će zgradom u centru. Zgrada je prva podignuta te je kojih 10 godina čekala ‘otvaranje’ i završetak tunela koji je trebao učiniti da promet ‘prodiše’. No, ubrzo nakon otvaranja, postalo je jasno da ni Terazijski tunel ne može podnijeti veliko brojna vozila u gradskom središtu.

Prema podacima iz 2021. godine, Beograd je dom skoro 1,4 milijuna ljudi. Između ostalog, prepoznatljiv je po raznim djelima arhitekture i graditeljstva, od Beogradske tvrđave građene u 15. stoljeću do novijih ostvarenja koja dijele mišljenja javnosti, poput Beograda na vodi.

Ipak, svojevrstan simbol grada njegovo je nasljeđe brutalističke gradnje. Brutalizam je, zna se, stil u modernoj arhitekturi koji se razvijao između 1954. i 1970. godine. Dobio je naziv po francuskom izrazu beton brut, odnosno ‘grubi beton’, što je vrlo slikovito za izgled sivih, pomalo beživotnih, a opet impozantnih brutalističkih zdanja. Upravo u ovom razdoblju, u Beogradu je sagrađen i vrlo neobičan tunel, koji na samom ulasku u stari grad prolazi ispod građevina, ispreplićući svrhe.

Zgrada-tunel

U samom središtu Beograda, na Dečanskoj ulici, jednoj od prometnih ‘žila kucavica’ nalazi se zgrada građena u 1950-ima. Po jednoj stvari ova je zgrada u centru grada uistinu neobična. Na prvi pogled izgleda kao da je istovremeno i tunel, jer kroz njenu utrobu neometano prolaze automobili.

Ipak, kad se istraži o čemu je riječ, otkriva se da kroz ovu zgradu prolazi Terazijski tunel – jedna od graditeljskih znamenitosti – kojemu se zgrada morala prilagoditi i koji je puno dulji od te građevine. Objekt koji se nadvija nad tunelom realiziran je ‘zasebno’, ali se od početka znalo da će najniže etaže biti za prolazak vozila.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli BEOgradologija (ex Stari Beograd) (@beogradologija)

Prometna okosnica

Terazijski tunel, piše nekoliko izvora, jedna je od glavnih prometnih okosnica u gradu. Puno je dulji od zgrade kroz koju se provlači, trase od 250 metara u smjeru istok-zapad. S jedne strane je raskrižje Dečanske i Nušićeve ulice, a s druge produžetak Brankove ulice. Ovaj dio gradske prometne infrastrukture ujedno je izravna te najbliža veza između centra Beograda i Brankovog mosta, odnosno Novog Beograda i Zemuna. Ovaj podatak potvrđuje kratak pogled na kartu grada.

Zanimljivo je da se početkom 1950-ih, prije izgradnje tunela, na njegovoj lokaciji nalazio restoran ‘Jadran’ okružen zelenim vrtom s ribnjakom i fontanom. Potom je 1955. godine arhitekt Dimitrije T. Leko predao nacrt za novu Gradsku vijećnicu, u koji je uključio i plan za novi tunel koji će zauvijek preobraziti sliku grada.

Zgrada kojom i danas prolaze posljednji metri Terazijskog tunela izgrađena između 1957. i 1960-te godine izvorno je bila dom ‘Saveza gospodarskih komora’, a projektirala ju je Zagorka Meshulam. Kako se građevina morala uklopiti u predviđeni tunel i prije početka njegove gradnje, iznad njenih temelja dugo vremena stajao je zatvoreni zid.

Neobična arhitektonska zamisao

Građevinu tunela projektirali su arhitekti Ljubomir Porfirović i Miloslav Vidaković, a njegovo otvorenje bio je velik događaj. Otvorili su ga dana 4. prosinca 1970. godine Josip Broz Tito i njegova supruga Jovanka Broz, s predsjednikom Skupštine Beograda Brankom Pešićem i zamjenikom Miladinom Šakićem.

Iako je tunel trebao biti revolucionarno prometno rješenje, zbog čega je planiran puno prije nego je gradnja krenula, ubrzo po puštanju u promet bilo je očito da nije dovoljno velik za regulaciju prometa u Beogradu. Negdje u 1970-ima postojao je plan izgradnje ‘dvostrukog tunela’ kojim bi se promet odvijao pod zemljom, ali nikad nije došlo do realizacije. Ovdje pročitajte kako je arhitektima surađivati s investitorima kojima je prihod na prvom mjestu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.