Ovo je neogotičko remek djelo u Zaprešiću: Kapelica bana Jelačića skriva i njegovu osobnu tragediju

Kompleks Novih dvora u Zaprešiću jedno je od najprepoznatljivijih obilježja grada. Posljednjih godinu dana ovaj prostor, bogat povijesnim i arhitektonskim znamenitostima, prolazi kroz cjelovitu obnovu vrijednu 10 milijuna eura. Nekadašnji posjed bana Josipa Jelačića danas se pretvara u suvremeni kulturno-edukativni centar. Posebno se ističe Jelačićev dvorac, a u njegovoj blizini smještena je i kapelica sv. Josipa, izgrađena 1885. godine. Riječ je o neogotičkom remek djelu koje od 90-ih godina čeka na obnovu.

Već godinu dana traje obnova impozantnog kompleksa Novih dvora u Zaprešiću. Nekadašnji posjed legendarnog hrvatskog bana Josipa Jelačića bio je u vlasništvu njegove obitelji sve do 1934. godine. Kompleks obuhvaća niz zanimljivih i jedinstvenih građevina, a najpoznatiji objekt svakako je Jelačićev dvorac. Nedaleko od njega smjestila se i iznimno lijepa kapelica sv. Josipa, koju smo posjetili u sklopu naše bauštelske reportaže. Također, posjetili smo i jedinstvenu građevinu u Hrvatskoj – vršilnicu, o čemu više možete pročitati ovdje.

Neogotička kapelica

Kapelica sv. Josipa sagrađena je 1855. godine po nalogu bana Josipa Jelačića, u prepoznatljivom neogotičkom stilu. Ima bogatu povijest i nekoliko je puta obnavljana, unatoč posljednjim potresima koji su je oštetili. Kamen temeljac blagoslovio je 15. ožujka 1855. godine preč. Pavao Belas, župnik iz Brdovca i veliki prijatelj bana Jelačića, koji je po njegovim uputama i predvodio gradnju kapelice. Izgrađena je u rekordnom roku od samo 70 dana, a posvetio ju je zagrebački nadbiskup Juraj Haulik 20. svibnja 1855. godine, u nazočnosti brojnih uglednih gostiju.

Nadbiskup je dozvolio da u kapelici mogu služiti mise i obavljati vjenčanja svećenici s dozvolom. Kao javno pristupačno mjesto, kapelica je služila za čitanje evanđelja i propovijedi na svetkovine, što potvrđuju i službene stranice Zagrebačke nadbiskupije.

No, kapelica krije i duboko osobnu tragediju legendarnog bana. U njoj je, nakon prerane smrti, pokopana njegova devetomjesečna kći Anka. Nekoliko godina kasnije, 26. svibnja 1859., u istu grobnicu položen je i sam ban Josip Jelačić, a 1875. godine mu se pridružio i brat Antun.

Kip od slonovače

Kapelica je građena u strogogotičkom stilu i bogato je uređena. Sadrži žrtvenik s prikazom sv. Josipa, četiri pozlaćena svijećnjaka te prekrasno raspelo s kipom od slonovače. Taj je kip prvotno pripadao biskupu Alagoviću i vrijedio je sto zlatnih dukata. Nakon njegove smrti, kip je prešao u ruke preč. Aleksandra Šneleca, župnika iz Stenjevca, koji ga je poklonio banu Jelačiću prilikom gradnje kapelice.

Kako navodi Zagrebačka nadbiskupija, nakon 1945. godine je sav inventar iz kapele nestao, a sama kapelica i grobnica pretrpjele su oštećenja. U veljači 1991., prije obnove, posmrtni su ostaci privremeno preneseni na Mirogoj, da bi ih u listopadu 1992. godine položili u obnovljenu obiteljsku grobnicu. Zadnja obnova trajala je gotovo dvije godine, od 1991. do 1992. godine.