Krajem prošlog stoljeća u Hrvatskoj su na cijeni bili stambeni neboderi, zašto više nikome nisu zanimljivi?

Neboderi su u drugoj polovici 20. stoljeća bili znak napretka, ali i vrlo korisno rješenje za ubrzano širenje gradskih sredina. Gradovi u Hrvatskoj visoku gradnju prihvatili su prije ili kasnije, a najranije je postala prepoznatljiva u Rijeci. Dok je neboder još uvijek simbol lučkog grada strmog terena, neboderi su bili dobro prihvaćeni u Zagrebu, Splitu, a svojevremeno i u manjim gradovima. Ipak, danas su u Hrvatskoj stambeni neboderi gotovo potpuno zanemareni. Naš suradnik i voditelj Bauštela podcasta, arhitekt u urbanist Ardijan Karlo Gashi ima odgovore koji sežu od sve manje potrebe za gradnjom velikog broja stanova, promjena u arhitektonskoj misli pa do vrlo praktičnog i smiješno jednostavnog razloga koji gradnju zaustavlja na osmom katu.

Iako se za ovaj tip građevine mogu pronaći razne definicije, ona najpriznatija neboder opisuje kao građevinu koja ima 10 ili više naseljivih katova – i to prema europskom sustavu brojanja koji prizemlje odvaja kao posebnu jedinicu. Ranije uvažena definicija, neboderom je priznavala i niže građevine pa se prvim zagrebačkim neboderom smatra Loewyjeva visoka kuća od 9 katova.

Dok se taj prvi stambeni neboder u Hrvatskoj gradi davne 1933. godine, u drugoj polovini 20. stoljeća kada se pojedini gradovi izraženo šire s velikim priljevom stanovništva neboderi postaju vrlo privlačan tip stambene gradnje. No, njihova konstrukcija nešto je drugačija pa samim time i skuplja od ‘obične’ zgrade, a i određena pravila gradnju do osam etaža čine jednostavnijom.

Lowyjeva ‘kuća Rado’

Stambeni neboderi više se ne grade, a o tome koji su sve razlozi osim manje potrebe za smještajnim kapacitetima pričali smo s arhitektom i urbanistom Ardijanom Karlom Gashijem, koji nam je nakon detaljnog pregleda ponudio i zanimljiv razlog i odgovor na pitanje zašto su neboderi u Hrvatskoj u novije vrijeme potpuno zanemareni u stambenoj gradnji.

– Stambeni se neboder u Hrvatskoj pojavljuje davne 1933. godine, kad zbog uvlačenja regulacijske crte u parceli (zbog planiranog proširenja Masarykove ulice) investitor od gradskih urbanista dobiva dozvolu za dizanje kuće uvis. Na arhitektonskom natječaju pobjeđuje Stanko Lowy i realizira se ‘kuća Rado’. Iako je deveterokatnica visine 35 prema standardima visinom daleko od nebodera, njena gradnja pokreće novi način promišljanja grada na našim prostorima, započeo je priču o neboderima Gashi.

Prvi u okupiranoj Rijeci

Prvi pak standardni neboder sa stanovima, dodao je, nastaje na sjeverozapadnom kraju riječkog Korza u razdoblju od 1939. do 1942. godine. Ovaj neboder djelo je Umberta Nordija, a izgrađen je u podijeljenom gradu. Podignut je na dijelu Rijeke u tom trenutku okupiranom od strane fašističke Italije, zbog čega je na hrvatskoj strani shvaćen kao svojevrsni izazov za ubrzanu realizaciju nebodera Hrvatskog kulturnog doma, a na natječaju 1935. dobiva ga Josip Pičman.

Ovaj natječaj pobijedio je u izboru između 59 pristiglih rješenja te se ono što je Pičman predvidio može smatrati vrhuncem tadašnje moderne arhitekture i po mnogočemu ispred svog vremena. Hotel ‘Neboder’ sa 14 etaža trebao je biti najviša zgrada u tadašnjoj državi, koju je do 1947. dovršio Alfred Albini.

– Bio je to rani znak da će Rijeka do kraja stoljeća svoj problem uskog i strmog koridora uz more rješavati visokom gradnjom, istaknuo je Gashi jedan važan razlog za gradnju nebodera koji uistinu do danas ostaju prepoznatljiv znak kvarnerske luke. Napomenuo je kako su se upravo u Rijeci gradili najimpresivniji i najviši stambeni neboderi u Hrvatskoj, najviši visine 96 metara.

Rast gradova i gradnje

Od ostalih hrvatskih gradova, nebodere su kroz koje desetljeće spremno prisvojili i Zagreb i Split. Ondje su se pak najviše gradili za vrijeme 1960-ih i 1970-ih godina, za što je postojao očit razlog – onaj velikog širenja ovih gradova pred kraj 20. stoljeća.

– Među ostalim gradovima ističu se Split i Zagreb gdje se od 1960-ih do kraja 1970-ih gradi veći broj nebodera, ali neboderi, kao simbol napretka, dolaze i u manje gradove, pa tako manje nebodere nalazimo od pulske Verude na zapadu, do Borovog naselja na istoku zemlje. Među ikonične stambene nebodere mogu se ubrojiti Vitićev neboder u Laginjinoj, Iblerov drveni neboder i Jelinekovi stambeni neboderi diljem Zagreba, od kojih se posebno ističe onaj na Remizi. U Splitu se pak ističu Fabrisovi neboderi na Glavičinama, ispričao je Gashi.

Potpuno zanemarena forma

Ako je ovaj tip gradnje bio znak prosperiteta, ali i širenja gradova u vrijeme kad je industrija u najvećim hrvatskim sredinama bila na svom vrhuncu, što se može smatrati ključnim razlogom zbog kojega su kao oblik stambene gradnje u današnje vrijeme gotovo potpuno zanemareni? Dok je struka evidentno još u prošlom stoljeću usavršila formu visoke gradnje, a u svijetu se kako nam je potvrdio Gashi neboderi grade više nego ikada prije, zbog čega u Zagrebu ostaju glavni izbor isključivo za poslovne građevine? Postoji dobro objašnjenje i ima veze s njihovom izvedbom, ali i načinom razmišljanja koji je postao mainstream u suvremenoj arhitekturi u Hrvatskoj.

– Neboderi, kao najskuplji oblik stambenih zgrada, grade se tamo gdje je cijena i dostupnost građevnog zemljišta najveći uteg investitoru. Tako se u New Yorku 21. stoljeća grade stambeni neboderi viši od 400 metara. Dok su u Hrvatskoj, gdje nema dovoljno jakih investitora niti ekonomske potrebe za neboderima u zadnjih 40-ak godina izgrađeni tek stambeni neboderi na splitskom Novom Trsteniku i u Zagrebu na Vrbanima III, objasnio je Gashi.

Neočekivan praktični razlog

Konačno, kao još jedan važan razlog, vrijedi ne zaboraviti na to da pojavom postmodernističke misli krajem 20. stoljeća arhitekti napuštaju internacionalni stil te istražuju načine kako arhitekturu približiti mjeri čovjeka. U tom kontekstu smatra se kako neboderi monumentalnih dimenzija teško stvaraju humanocentričan dojam prostora, zbog čega gube milost projektanata i urbanih planera.

Ipak, u Zagrebu se pogotovo u posljednje vrijeme mogu zamijetiti nova stambena naselja predviđena za prilično puno novih stanara, ali se novogradnja zaustavlja na osmom ili devetom katu te se zgrade radije širi, umjesto da raste u etažama. Iza ove pojave vrlo je praktičan razlog, a to je drugačiji požarni standard kod viših zgrada. Objekti visine iznad osam katova traže ugrađivanje protupožarnih vrata, senzore, dva dizala, točnije moraju ispuniti mjere koje nadomještaju ograničenu visinu vatrogasnih vozila.

Ovdje otkrijte zanimljiv razlog zbog kojega se neboderi u Hong Kongu grade s rupom u sredini.