Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu 
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
Novosti
11:06 1 d 12.11.2026
Estetika
Bauštelska reportaža: Palača pošte u Puli, arhitektonski dragulj inspiriran interijerom broda
Bauštelska reportaža: Palača pošte u Puli, arhitektonski dragulj inspiriran interijerom broda
Završetkom izgradnje 1935. Palača pošte u Puli bila je posljednji element koji je uokvirio Danteov trg. Gradila se tri godine na zamisao talijanskog arhitekta Angiola Mazzonija koji je već u Italiji bio projektirao funkcijske zgrade pošta i željeznica. Glavna inspiracija za zgradu bila je unutrašnjost broda, što se vidi iz masivnih zaobljenih drvenih rukohvata i okruglih prozora na svim katovima. Ipak, najveća posebnost spiralno je stubište na ulazu obloženo crvenim mozaik-pločicama koje su u Pulu dolazili slikati stručnjaci iz različitih dijelova svijeta. Prošetali smo hodnicima nevjerojatnog zdanja i uvjerili se u njegovu posebnost.
Palača pošte u Puli | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Galerija 28 Fotografija
Otvori
Prošećete li nešto dalje od Slavoluka Sergijevaca u Puli i nastavite hodati, a potom skrenete lijevo, ubrzo ćete se naći na Danteovom trgu omeđenom zgradama sa sve četiri strane. Jedna od zgrada koja omeđuje trg je Palača pošte u Puli smatrana najuspješnijim ostvarenjem autora Angiola Mazzonija. Zgrada je nastala u razdoblju između 1932. i 1935., a iz nekoliko razloga doživljava ju se draguljem arhitekture u Puli, ali i šire.
– Znam da je talijanska i da je lijepa. Žao mi je da su dolje kod ulaza postavili pregrade, ali to se može maknuti. Inače, zgrada je predivna. Ovaj drugi dio je posebno sagrađen, ima jedno 40 godina, dok je prije bila samo jedna zgrada, talijanska pošta, kaže nam jedna prolaznica.
Zgrada pošte od početka
Iako prolaznici koje smo upitali znaju li nešto o Palači pošte nisu pretjerano upućeni u povijesnu priču niti konkretan značaj zgrade, svi znaju da je djelo talijanske arhitekture iz razdoblja 1930-ih godina i svi na ovaj ili onaj način prepoznaju njenu grandioznost. Bilo da se govori o masivnim prozorima, impozantnom ulazu ili spiralnom crvenom stubištu koje je u pravom smislu riječi jedinstveno, svakome je kod zgrade nešto fascinantno.
zgrada Pošte u Puli, Danteov trg 4 | Foto: Nina Šantek
Uistinu, kad se nakon ulaza prvo ugleda uvijeno stubište od poda do stropa obloženo crvenim mozaik pločicama, javlja se dojam da je riječ o muzeju, a ne o zgradi pošte. Unatoč tome, prvi dojam ne može više varati jer je ova zgrada od začetaka ideje zamišljana upravo kao pošta, te je to bila njena izvorna namjena.
A arhitektu Mazzoniju nije bila prvi ‘funkcijski’ projekt. Već je ranije projektirao željezničke i poštanske objekte, a mnogi vjerojatno ne znaju što je arhitektu zapravo bila inspiracija.
Izdvojeni članak
– Iako zgrada izgleda kao muzej, originalna namjena bila joj je upravo ona poštanskog ureda. Zgrada je dragulj i takve je zgrade teško naći. Djelo je arhitekta koji je već gradio pošte u Italiji i projektirao funkcijske zgrade. Nije napravljena po uzoru na druge zgrade, već po uzoru na brod. Vjerojatno je imalo veze s tim što je preko puta 160 godina staro brodogradilište, kaže nam specijalistica za dostavu Patricija koja nas je s kolegicom provela zgradom kako bi nam pokazale najfascinantnije kutke.
Unutrašnjost nalik brodu
Prolazeći zgradom, ne toliko glavnim stubištem koliko hodnicima na kojima se uglavnom imaju prilike naći samo zaposlenici pošte, postaje evidentno da je inspiracija bio brod. Naime, u središnjem spiralnom stubištu, ali i u ostalim dijelovima zgrade, mogu se uočiti masivni pravokutni, ali i manji ili veći okrugli prozori poput onih brodskih.
zgrada Pošte u Puli, Danteov trg 4 | Foto: Nina Šantek
Zgrada stvarno djeluje kao da se na njoj nije ‘štedjelo’ pa nam tako danas usprkos minimalizmu njen interijer djeluje vrlo raskošno, od velikih drvenih prozora koji nisu mijenjani, do zaobljenih drvenih rukohvata.
– Sve je napravljeno jako solidno. Parket je možda samo brušen i neke pločice su eventualno zamijenjene, ali sve ostalo je u principu originalno. Za ovo održavati treba jako puno novaca jer je u pitanju ogromna zgrada, koja je pod zaštitom konzervatora. Ali, pogledajte recimo drvo koje je na rukohvatima. To vam je savijeno, kuhano i iznimno trajno, objašnjavaju nam iz pošte.
Talijanski racionalizam pod zaštitom
Palača je 2005. godine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Završena je 1935. godine, zaokruživši trg već omeđen građevinama. Pritom je ovakvoj arhitekturi s početka 20. stoljeća put otvorila starija industrijska i vojna gradnja u kojoj su se već primjenjivali željezo, čelik i armirani beton.
– Zgrada pripada razdoblju europskog međuratnog modernizma, konkretnije, talijanskog racionalizma. Eksterijer zgrade reagira na okolni prostor grada, stvarajući dvije fasade različitih kompozicija, onu prema trgu posvećenu pješaku i onu prema ulici posvećenu automobilu. Interijer je dinamičan i organiziran kroz futurističku ideju kretanja, primjenom crvenog spiralnog stubišta, rečeno nam je iz Društva arhitekata Istre.
zgrada Pošte u Puli, Danteov trg 4 | Foto: Nina Šantek
Dvije zgrade povezane
Eksterijerom dominira istarski bijeli vapnenac, uz detalje izvedene u crnom granitu što daje monokromatski izgled fasadi. Rasvjeta je izrađena od muranskog stakla, a prava specifičnost unutrašnjosti je primjena crvenog mozaika.
– Nekad se to sve zvalo ‘Pošta’, PTT. Bila je pošta, telegraf i telefon do odvajanja 1999. godine, kad se konačno sve razdvojilo. Tamo je bila centrala, ali ovo je dragulj. Ovo je dragulj kakvog više nema. Prelijepa je i šteta da ne može zastati svim svojim sjajem. Bila je ispred svog vremena jer mi ni danas nemamo neke funkcije koje su u njoj nekada postojale. Sve je bilo omogućeno, i za kretanje tih transportera, i u smislu satova koji su u zgradi bili povezane, a i sa satom kod ulaza na pročelju.
Kako su nam rekli u pošti, na zgradi nisu pravljene značajne modifikacije, osim što je u jednom trenutku, u 1960-im ili 1970-im godinama sagrađen i ‘nastavak’ na zgradu, koja je također prije odvajanja pripadala PTT-u. No izvorna pošta ostaje Mazzonijevo djelo.
zgrada Pošte u Puli, Danteov trg 4 | Foto: Nina Šantek
Uklanjanje fašističkog simbola
Zgradu se zbog zaštićenosti nije mijenjalo te se svaka baš i najmanja intervencija izvodila uz stručno vodstvo konzervatora. Najveća izmjena na njoj je napravljena uklanjanjem fašističke simbolike koja se na bijelom istarskom kamenu isticala na jednom od uglova zgrade. U isto vrijeme je uklonjen i ‘držač’ znaka, koji je nekada bio ostakljeno izbočenje na fasadi.
– Kroz povijest su postojale izmjene. Naravno, fašistički simbol je bio uklonjen. Na šalteru su isto tako napravljeni novi pretinci te su izvedene i preinake u drugom dijelu zgrade. No, ništa znatno. Između katova u dijelovima, imali ste pneumatske transportere, koji su ‘povlačili’ pisma, a koji se ne koriste. Uglavnom, sve je bilo prilagođeno namjeni pošte, a danas se ovaj sistem gdjegdje može vidjeti, objašnjavaju u pošti.
Arhitektonski značaj ostaje
Između ostalog, na jednom dijelu pošte i dalje se vidi otvor ‘Uložnice’ gdje su se odlagala pisma. Nadalje, u unutrašnjem dvorištu još stoji nekadašnji ulaz u kotlovnicu, a na samom vrhu zgrade, prolaz je do prostorija koje su u skladu s funkcijom i po originalnoj zamisli idejnog tvorca bile smještaj za radnike.
zgrada Pošte u Puli, Danteov trg 4 | Foto: Nina Šantek
Sajle na prozorima koji su dio posebnog sistema zamijenjene su, no prve su trajale skoro sto godina, kažu nam u pošti pa još jednom potvrđuju kako zgrada pokazuje kvalitetu i trajnost kakvu se više ne može dobiti. Ipak, najveći značaj ostaje arhitektonski, i dalje najočitiji na kultnom spiralnom crvenom stubištu obloženom mozaik bordo pločicama koje su još uvijek original.
Pročitajte i prethodne priče iz ciklusa Bauštelske reportaže:
Bauštelska reportaža: Zagrebački platoi simbol su drugog vremena, njihovo stanje to jasno odaje
Bauštelska reportaža: Povijesno spajanje osječke šetnice uz Dravu
Bauštelska reportaža: Transformacija platoa Žnjan – najveće gradilište uz more
