GIO 2023: Najbolji arhitektonski projekt u 2023. Hotel Zonar

Navečer 5. lipnja, u prostorima legendarne robne kuće NAMA na zagrebačkoj Ilici, Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) dodijelilo je godišnje nagrade i otvorilo Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata. Nakon svečanog otvorenja, izložba će na odabranoj lokaciji biti dostupna do 15. lipnja, a mjesto održavanja nakon pomnog promišljanja odabrano je iz više razloga. Na izložbu je bilo prijavljeno 67 radova, a ove godine Nagradu ‘Viktor Kovačić’ dobio je Đuro Mirković.

Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata za 2023. organizirano je u prostorima legendarne robne kuće NAMA. Tradicionalno, ovu izložbu organizira Udruženje hrvatskih arhitekata, a od prijavljenih 67 radova, ove godine prijavilo se 58 ostvarenja i devet publicističkih i nakladničkih radova.

Radove je valorizirao stručni žiri arhitektica i arhitekata u sastavu: Vjekoslav Gašparović (predsjednik), Ana Boljar, Vedad Islambegović, Jani Mardešić, Iva Martinis, Marin Mikelić, Helena Paver Njirić, Tomislav Soldo i Ana Šverko. Ove godine, Nagrada ‘Viktor Kovačić’ za životno djelo pripala je Đuri Mirkoviću.

Izložba u sklopu koje se dodijeljuju priznanja najboljima ima tradiciju dugu 60 godina, te pruža jedinstven i obuhvatan pregled arhitektonske produkcije u prethodnoj godini. Osim Nagrade ‘Viktor Kovačić’, žiri je nominirao i ocijenio i radove u drugim kategorijama, za godišnje nagrade ‘Viktor Kovačić’, ‘Bernardo Bernardi’, ‘Drago Galić’ i ‘Neven Šegvić’, a u radovima se tražio iskorak prema željenom usmjerenju strukovnog djelovanja unutar godišnje arhitektonske produkcije.

Najbolji projekt Hotel Zonar

Nagradu ‘Viktor Kovačić’ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva u 2023. godini dobili su autori Lea Pelivan i Toma Plejić iz STUDIO UP-a za projekt Hotel Zonar Zagreb. Pažljivo čitajući povijesni i prostorni kontekst nekadašnjeg hotela Panorama izgrađenog 1968. godine na zagrebačkoj Trešnjevci, autori su ‘uklonili natolažene slojeve’ do izvornih postavki Slavka Jelineka, pronalazeći jedinstvena rješenja kako bi oživjeli ovaj objekt.

U unutrašnjost su ugrađene svjetleće plohe, pulsirajući ekrani, poluprozirne opne, refleksije i teksture koje su izgradile utopijsku atmosferu unutrašnjosti, čime se projekt odmaknuo od ustaljenih obrazaca turizma. Istovremeno, krov objekta ponovno je stavljen u uporabu nakon dugih 50 godina, gdje je osposobljen javno dostupni bazen s terasom, te je zamišljeno da krov bude dostupan svim građanima, čime su autori pokazali stav autora o nužnosti aktivne uloge hotela u životu grada.

Broj 1 stambeni prostor Kuća Nodi

Nagradu ‘Drago Galić’ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2023. godini dobili su autori Nikola Fabijanić i Jure Glasinović za projekt ‘Kuća Nodi’. Na nevelikoj parceli u Ivanić-Gradu, u procjep između postojeće kuće i susjedove gradnje, dodana je adicija kuće za oca i kćer.

‘Produžetkom’ kuće, autori su rekreirali tipologiju dvorišta uokvirenog stanovanjem. Ulaz je smješten na ostakljenom zabatu, a organizirani prostor artikuliran je u poprečnom presjeku te ga opisuje karakteristika heterogenosti. Kuća se može doživjeti i kao gradacija od čvrstog i tamnog prema otvorenom i levitirajućem, a prostor je podijeljen na tri dijela. Pritom, zidani potez služećih sadržaja gleda na prema susjednoj kući ostakljeni niz. Ovaj projekt odabranim rješenjima podsjeća na kvalitetu arhitekture koji stoji nasuprot aktualnim tržišnim postulatima.

Najbolje uređena Vinogradarska zbirka Pitve

Nagradu ‘Bernardo Bernardi’ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja dobila je autorica Vanja Ilić za projekt ‘Vinogradarska zbirka Pitve’. Riječ je o Vinogradarskoj zbirci muzeja općine Jelsa u hvarskom selu Pitve koja je izvedena u zgradi bivše škole podignute početkom 20. stoljeća, dimenzionirane po mjeri malog mjesta u unutrašnjosti otoka.

Nakon što je prenamijenjena u muzejsku funkciju, 2012. je oštećena u požaru, nakon čega je za nju predviđena nova, višestruka uloga. Slojevit program nove namjene zahtijevao je da se u kući ostvari varijabilnost prostora, a projektom autorice Vanje Ilić stalni izložbeni postav i popratne namjene organizirane su unutar postojeće namjene. Odabrana ekspresija interijera postignuta je ukazivanjem na korisno i ‘obično’.

Nagrada za knjigu o Milovanu Kovačeviću

Nagrada ‘Neven Šegvić’ za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture u 2023. godini dodijeljen je autorici Dubravki Kisić za knjigu ‘Arhitekt Milovan Kovačević – pobornik internacionalnog modernizma’. Monografija je posvećena arhitektu Milanu Kovačeviću te je mnogo više od samog opusa arhitekta čiji rad sagledava.

Kako je napisala o djelu jedna recenzentica: …osobita vrijednost rukopisa što autorica podjednaku važnost pridaje prikazu konteksta u kojem se Kovačević javlja, školuje, formira i stječe svoj identitet – ljudski i etički, profesionalni i svjetonazorski…’. Kovačevićevo djelovanje, naime, nemoguće je razumjeti bez da se uzme u obzir njegovo djelatno razdoblje, obrazovanje, antifašističko djelovanje te ne uzimajući u obzir njegovu borbu za integraciju arhitektonskih načela u novi, socijalistički društveni poredak na iznimno teškom životnom putu arhitekta.

Nagrada za životno djelo Đuri Mirkoviću

Za kraj, dobitnik Nagrade ‘Viktor Kovačević’ za životno djelo za 2023. godinu arhitekt je Đuro Mirković. U Mirkovićevom opusu, njegova arhitektura obilježena je istraživanjem odnosa graditeljske tehnologije i arhitektonskog oblikovanja. Pritom je arhitekt u svom stvaralaštvu promišljao društvenu ulogu arhitekture i pažljivo planirao prostor.

Arhitektovo djelovanje najsnažniji trag ostavilo je na polju kolektivnog stanovanja pa su neki od njegovih najprepoznatljivijih ostvarenja upravo stambene kuće na prostoru naselja Utrine, Središće, Travno i Voltino. Obilježio je tako grad upravo u vidu realizacije stambenih prostora koji su bili projektirani i izvedeni montažnim sustavima panelne prefabrikacije i kliznih, velikoformatnih i prostornih otplata, a koji su svojevremeno znatno promijenili proces gradnje.

Zašto NAMA?

Za ovogodišnju Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata lokacija održavanja izložbe odabrana je nakon pomnog promišljanja. Naime, kako se unazad nekoliko godina pronalaze prostori koji nisu striktno ‘arhitektonski’ ili izložbeni i ove godine je bilo važno da se odabere prostor kojim frekventno prolaze građani pa je, nastavno na obavijest o zatvaranju lanca robne kuće odluka pala upravo na NAMA-u.

– Ovo je isto tako prilika da se projektima osigura medijska vidljivost i približavanje živoj javnosti onoga što čini arhitektonsku kulturu. Osnovno djelovanje arhitekata jest kako kolektivni dijalog među nama samima i strukama s kojima surađujemo, tako i s javnosti koja prostore koristi i na čije živote njihova kvaliteta utječe. Htjeli smo velikom broju kupaca ‘Name’ predstaviti djelovanje arhitekata u sklopu izloga i odjela namještaja, i istovremeno motivirati publiku koja inače dolazi na naše izložbe da prođe kroz prodajni prostor i da tamo kupuje, osvrnula se na temu odabira lokacije predsjednika UHA-e Mia Roth-Čerina.

Najbolja arhitektonska ostvarenja nagrađena na prošlogodišnjoj izložbi pogledajte ovdje.