Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu 
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
Novosti
11:13 5 d 08.09.2026
Video: Pogledajte što je ostalo od velebnog zdanja nekadašnje Političke škole u Kumrovcu
Politička škola u Kumrovcu jedno je od najimpozantnijih arhitektonskih zdanja socijalističke izgradnje u bivšoj Jugoslaviji. Njezina izgradnja započela je 1977. godine. Škola je služila za izobrazbu komunističke elite, a danas ovih 26 tisuća četvornih metara zjapi prazno, prepušteno zubu vremena.
Zgrada je projektirana tako da reljefno odgovara prostoru u kojem se nalazi pa izgleda kao da je doslovno umetnuta u zagorski krajolik prepun zelenih brda i starih drvenih kleti. U centralnom dijelu zgrade otvara se prostor čijim središtem dominira veliki šank s barskim stolcima. Iza šanka nalazi se kino dvorana koja je nekada imala 300 sjedećih mjesta, a danas jedva da je išta ostalo od stolica.
Pokraj šanka proteže se betonsko stepenište s velikim drvenim rukohvatima koje vodi na više katove. Zgrada ima sveukupno 3 kata i svi prolaze cijelom dužinom zgrade. Jedino je treći „odrezan“ do pola i proteže se samo polovicom zgrade. Dugački hodnici ukrašeni su glomaznim betonskim cvjetnjacima u kojima danas više ne raste ništa.
Galerija 29 Fotografija
Otvori
Osim glavnog stepeništa pokraj šanka u sredini objekta, svaki kat ima zasebna unutarnja stepeništa na krajevima hodnika, a sa zapadne strane nalazi se i vanjsko stepenište koje umjesto drvenih ima metalne rukohvate. O malverzacijama oko vlasništva Političke škole u Kumrovcu već smo pisali ranije.
Zgrada ima oko 150 prostorija, a najviše njih ima izgled klasičnog malog apartmana s pripadajućom kupaonicom i ugradbenim ormarima. U njima su nekada živjeli polaznici škole, a 1990-tih izbjeglice s ratom pogođenih područja Hrvatske. Jedna od njih bila je i književnica Ivana Bodrožić koja je svoja izbjeglička sjećanja na život u Kumrovcu objedinila u romanu „Hotel Zagorje.“
Osim mahovine, grafita i neobično velikog broja reklama za žvakaće gume, u ovim prostranim hodnicima nije ostalo ništa osim uspomena na neka druga vremena, kada je zgradom vrvio život. Škola je danas u vlasništvu Republike Hrvatske koja ju je u nekoliko navrata probala prodati, ali bezuspješno. Nekretnina je skoro prodana kineskoj privatnoj poduzetnici Jiang Yu 2019. godine, ali Yu nikada nije isplatila obećani iznos od 14,09 milijuna kuna.
Za rad u školi bili su angažirani tada vodeći znanstvenici iz društveno-humanističkog područja te političari iz svih republika. Neki od njih bili su Edvard Kardelj, Stipe Mesić i Ivica Račan. Škola je još imala i košarkaški teren, bazen i atomsko sklonište u podrumu.
