O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
Novosti
10:30 12 d 13.04.2026
Video: Pogledajte što je ostalo od velebnog zdanja nekadašnje Političke škole u Kumrovcu
Politička škola u Kumrovcu jedno je od najimpozantnijih arhitektonskih zdanja socijalističke izgradnje u bivšoj Jugoslaviji. Njezina izgradnja započela je 1977. godine. Škola je služila za izobrazbu komunističke elite, a danas ovih 26 tisuća četvornih metara zjapi prazno, prepušteno zubu vremena.
Zgrada je projektirana tako da reljefno odgovara prostoru u kojem se nalazi pa izgleda kao da je doslovno umetnuta u zagorski krajolik prepun zelenih brda i starih drvenih kleti. U centralnom dijelu zgrade otvara se prostor čijim središtem dominira veliki šank s barskim stolcima. Iza šanka nalazi se kino dvorana koja je nekada imala 300 sjedećih mjesta, a danas jedva da je išta ostalo od stolica.
Pokraj šanka proteže se betonsko stepenište s velikim drvenim rukohvatima koje vodi na više katove. Zgrada ima sveukupno 3 kata i svi prolaze cijelom dužinom zgrade. Jedino je treći „odrezan“ do pola i proteže se samo polovicom zgrade. Dugački hodnici ukrašeni su glomaznim betonskim cvjetnjacima u kojima danas više ne raste ništa.
Galerija 29 Fotografija
Otvori
Osim glavnog stepeništa pokraj šanka u sredini objekta, svaki kat ima zasebna unutarnja stepeništa na krajevima hodnika, a sa zapadne strane nalazi se i vanjsko stepenište koje umjesto drvenih ima metalne rukohvate. O malverzacijama oko vlasništva Političke škole u Kumrovcu već smo pisali ranije.
Zgrada ima oko 150 prostorija, a najviše njih ima izgled klasičnog malog apartmana s pripadajućom kupaonicom i ugradbenim ormarima. U njima su nekada živjeli polaznici škole, a 1990-tih izbjeglice s ratom pogođenih područja Hrvatske. Jedna od njih bila je i književnica Ivana Bodrožić koja je svoja izbjeglička sjećanja na život u Kumrovcu objedinila u romanu „Hotel Zagorje.“
Osim mahovine, grafita i neobično velikog broja reklama za žvakaće gume, u ovim prostranim hodnicima nije ostalo ništa osim uspomena na neka druga vremena, kada je zgradom vrvio život. Škola je danas u vlasništvu Republike Hrvatske koja ju je u nekoliko navrata probala prodati, ali bezuspješno. Nekretnina je skoro prodana kineskoj privatnoj poduzetnici Jiang Yu 2019. godine, ali Yu nikada nije isplatila obećani iznos od 14,09 milijuna kuna.
Za rad u školi bili su angažirani tada vodeći znanstvenici iz društveno-humanističkog područja te političari iz svih republika. Neki od njih bili su Edvard Kardelj, Stipe Mesić i Ivica Račan. Škola je još imala i košarkaški teren, bazen i atomsko sklonište u podrumu.
