Jedna pruga u Istri i 6 godina čekanja: Proći će još barem 10 prije nego bude obnovljena

Šest godina prošlo je otkad se krenulo razgovarati o obnovi poznate ‘pijane pruge’ u Istri. Još najmanje deset bi moglo proći do završetka projektnog rješenja i konca izgradnje. Prvi dio radit će se najmanje četiri, a drugi barem pet godina, s tim da treba uračunati i provedbu javne nabave koja zna potrajati. Svoj rok ima i EU, ali ne daje previše razloga za optimizam.

Zamislite prugu koja izgleda sasvim normalno sve dok u jednom trenutku iznenada ne postane ‘vijugava’, kao iz crtića. Nije crtić, nije ni halucinacija – jednostavno ste naišli na staru prugu između Lupoglava i Raše.

Sagrađena je 1948., puštena u promet 1951.. Dugo je vozila, a vrhunac joj  je bio u šezdesetima. Iako je važna za lokalnu povezanost, promet na njoj jednim dijelom je zamro. Tračnice građene prije više desetljeća krenule su propadati zbog klizišta, tako da jednim dijelom, između Učke i Raše uopće ne voze vlakovi. Teret se prevozi dionicom od Lupoglava do otpremništva Učke. Zbog važnosti pravca, planira se njena obnova.

Početkom ove godine HŽ Infrastruktura se pohvalila da je završena izrada Studije izvodljivosti za revitalizaciju ‘problematične’ željezničke pruge koja je između ostalog poznata i kao ‘pijana pruga’. Budući da je pitanje revitalizacije postalo aktualno prije šest godina, zamolili smo HŽ da nas podsjete kako je izgledao put do danas.

Pruga se napila?

Ove godine, HŽ se pohvalio završetkom Studije izvodljivosti za željezničku prugu Lupoglav-Raša. Radi se o važnoj pruzi koja prolazi općinama Lupoglav, Kršan, Pićan, Sveta Nedelja pa do Raše.

Na dijelu puta došlo je do geotehničkih problema, odnosno djelomično je propala u zemlju zbog pomicanja terena, zbog čega je i postala poznata kao ‘pijana pruga’. Promet prugom je obustavljen u prosincu 2008. godine, te do danas ostaje samo dijelom korištena. U svrhu rekonstrukcije izrađena su idejna rješenja, prometno-tehnološko idejno rješenje te geotehnički elaborat, studija izvodljivosti te analiza troškova i koristi.

Studija je, kako je pojašnjeno na stranicama HŽ-a izrađena kako bi se provjerila opravdanost radova na pruzi s obzirom na predviđeni opseg teretnoga prijevoza te su predložene smjernice za izradu daljnje dokumentacije. Aktivnosti prema obnovi pruge pokrenuli su prije šest godina, dakle 11 godina nakon propadanja prug zajednički Lučka uprava Rijeke (LUR) i HŽ Infrastruktura. Iz HŽ-a nas podsjećaju kako je sve skupa izgledalo.

Četiri godine i jedna žalba

Kažu da je proces započet 2. listopada 2019. godine potpisivanjem Sporazuma o suradnji između HŽ Infrastrukture i LUR-a koji su odlučili podijeliti troškove 50-50. Nešto više od mjesec dana kasnije, odnosno u drugoj polovici studenog izrađen je projektni zadatak, a u razdoblju između 17. studenog i 1. prosinca te godine provedeno je prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima.

I svibnju 2022. objavljen je postupak za nadmetanje i postupak javne nabave pa je, naravno, prošlo još neko vrijeme prošlo prije objave odluke. Odluka o odabiru objavljena je početkom veljače 2023.. Da sumiramo, od početka procesa do ovog trenutka prošle su gotovo tri i pol godine.

No, ni tu nije bio kraj priče. Iz HŽ-a nam pišu da je 15. veljače, stigla i žalba na odluku, a žalbe uvijek znače produžetak cijelog procesa. Kako stoji u javno dostupnom obrazloženju DKOM-ovog Rješenja žalbe, na objavljenu odluku ekonomski najpovoljnije i općenito najbolje ponude zajednice ponuditelja Granova i Željezničko projektno društvo, žalio se drugi ponuditelj.

Ipak pomak naprijed

Žalbu je izjavila zajednica Mobilita Evolva, Geoprojekt i China Railway Eryuan Engineering Group. Iako je naručitelj htio osporiti žalbu, ona je ipak dopuštena, kao uredna i pravodobna. Svejedno je na koncu 2023., u studenom, potpisan ugovor za izradu Studije izvodljivosti revitalizacije pruge Lupoglav-Raša i kolosijeka u luci Rijeka-bazen Rijeka s posve drugom zajednicom, Granove i ŽPD uz podizvoditelje Moneo Savjetovanje, Geotech i Centar građevinskog fakulteta.

– Izrada dokumentacije trajala je ukupno 14 mjeseci. U tom je razdoblju ostvarena suradnja s brojnim dionicima (JLS, Park prirode Učka, Agencija za sigurnost željezničkog prometa, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Istarska županija i gospodarstvenici). Izrađene su varijante kompletne obnove pruge te kritičnih dionica, navode iz HŽ Infrastrukture.

Svoj rok dala i EU!

A kad bageri izlaze na teren? Kako stoji u studijskoj dokumentaciji, projektna dokumentacija pripremat će se barem četiri godine. Sama izvedba, nakon uspješnog pronalaska izvođača, trajat će još barem pet godina. Postoji još jedan ‘dodatni’ rok, no nije da garantira prebrzu izvedbu. Prema tom roku izvedba bi se u teoriji mogla otegnuti na 20-ak godina.

– Uredba EU 2024/1679 propisuje da se izgradnja Sveobuhvatne mreže mora dovršiti do 2050. HŽ Infrastruktura planira pripremu projektne dokumentacije uz korištenje EU sredstava te u konačnici osiguranje financiranja same izgradnje modernizirane pruge europskih standarda, u skladu s budućom prometnom potražnjom i socio-ekonomskim potrebama, napominju iz HŽ-a, ali ako bi se u tom roku stvarno top uredilo 50-ak kilometara zastarjele pruge…

Vraćanje u život

Kako bilo, kad bi se pruga obnovila, značilo bi da su deseci kilometara povijesne trase vraćeni u život. Nekada davno, pruga nastaje zbog prijevoza ugljena iz Rudnika Raša, čemu naravno više ne bi služila. No, mogla bi ponovno biti važna karika za povezivanje istarskih željeznica s ostatkom Hrvatske.

Nekada, ističu iz HŽ-a, pruga je predstavljala početak povezivanja istarskih željeznica s ostatkom Hrvatske. Graditi se počela u 1948., a njome se prometovalo do 1951., podsjećaju. Tijekom godina planirala se i realizacija spoja Lupoglav-Matulji tunelom kroz Učku, no taj projekt nije ostvaren.

Dvije opcije za obnovu

Što se tiče rekonstrukcije, izvođači studije izradili su idejna rješenja, prometno-tehnološko rješenje, geotehnički elaborat, studiju izvodljivosti i analizu troškova i koristi. Geotehnički elaborat moralo se izraditi radi detaljne analize geoloških i geotehničkih svojstava terena.

Naime, elaboratom su predviđene dvije varijante idejnih rješenja za obnovu i uređenje željezničke trase. Prva se odnosi na uređenje isključivo kritičnih dionica trase, a druga na kompletnu obnovu, stoji na stranicama HŽ Infrastrukture.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.