Kreće obnova zanemarenih tračnica u Istri: Za 50 kilometara 55 milijuna eura

Željeznica u Istru dolazi za vrijeme Austro-ugarske, a zatim u 20. stoljeću dobiva svoj ‘puni’ profil. No, neke su dionice s vremenom potpuno pale u zaborav, a ova stavka trebala bi se promijeniti obuhvatnim projektom modernizacije pruge s kojom za mjesec dana kreće Strabag. Zahvate vrijedne 55 milijuna eura izvodit će na okvirno 50 kilometara pruge.

Počinje obnova još jedne važne željezničke pruge u Hrvatskoj. Za obnovu 50 kilometara tračnica ‘ulupava’ se 55 milijuna eura, a modernizacija će zahvatiti dionicu od Svetog Petra u Šumi do granice sa Slovenijom. Naručitelj HŽ Infrastruktura 31. ožujka 2025. godine potpisala je ugovor s izvođačem Strabagom tako da je sve spremno za početak radova.

Razgranata, ali zapuštena mreža

Prilikom potpisivanja ugovora istaknuto je, novi radovi predstavljaju trećinu planirane obnove ukupno 144 kilometra željeznice u Istri. Poznato je da su ti radovi pak dio znatno većeg investicijskog ulaganja u modernizaciju željeznice diljem Hrvatske.

– Kada govorimo o obnovi željeznice i izgradnji infrastrukture na najvažnijim koridorima te nabavi novih vlakova, nalazimo se u investicijskome ciklusu u vrijednosti većoj od milijardu i pol eura. Najviše se financira iz EU-ovih fondova, ali i iz kredita Europske investicijske banke (EIB), iz čega se financira i ovaj projekt jer ne možemo sve lokalne i regionalne pruge financirati iz EU-ovih fondova, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Istaknuo je i kako su za prostor Istre u izradi još dvije studije, od kojih jedna uključuje elektrifikaciju postojeće željezničke infrastrukture, a druga spajanje s Primorsko-goranskom županijom. Dodao je i kako će, u skladu s idejom širenja i podizanja funkcionalnosti pruge, bi se željeznica u Istri povezala s Mediteranskim koridorom biti nužno izgraditi tunel.

Sve spremno za zahvate

Od zahvata, u planu su obnova kompletnog gornjeg pružnog ustroja, odnosno tračnica i pragova, skretnica, odvodnje, ali i izgradnja novih mostova i propusta. Uz to se namjerava urediti signalno-sigurnosni i prometno-upravljački podsustav te podlogu na 21 željezničko-cestovnome prijelazu, otkrio je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić.

– Paralelno s ovim projektom izrađujemo studiju za modernizaciju i elektrifikaciju kompletne dionice od slovenske granice do Pule, a studija za dionicu od Lupoglava do Raše završena je, dodao je Kršić.

Napomenuo je kako se uvrštavanjem pruga u Istri na sveobuhvatnu TEN-T mrežu otvaraju vrata prema korištenju EU fondova. U skladu s time istaknuo je kako u Isti nema dijela pruge na kojoj se bilo vrše radovi bilo priprema natječajna dokumentacija ili obnova. Radovi bi trebali početi za mjesec dana, a mogli bi potrajati do tri godine.

Trajanje radova

Što se tiče spoja željeznica u Istri s ostatkom željeznice u Republici Hrvatskoj, dosad je izrađen projektni zadatak. Također je pripremljen natječaj za izradu studijske dokumentacije koji će biti objavljen u travnju.

– Ovo me danas jako veseli i to je ono što cijelo vrijeme naglašavamo – da Istra zaslužuje bolju željeznicu, i to ne samo zbog putnika, već i radi socijalnog i demografskog koraka u revitalizaciji središnje Istre. Ako budemo imali modernu, ekološku, brzu i sigurnu željeznicu, neće biti potrebe za iseljavanjem iz središnje Istre u središta poput Pule i Buzeta, već će se moći sigurno i brzo stići do odredišta odnosno radnih mjesta, komentirao je saborski zastupnik Anton Kliman.

Istarski župan Boris Miletić zaključno je konstatirao kako je željeznica najprihvatljiviji oblik prometa te je pozdravio potpisivanje ugovora HŽ-a sa Strabagom. Inače, HŽ Infrastruktura u Istri inače modernizira i 16 željezničko-cestovnih prijelaza na kojima ugrađuje polubranike i svjetlosno-zvučnu signalizaciju. Sedam prijelaza već je pušteno u rad.

Povijest željeznice u Istri

Podsjetimo, željeznica u Istru dolazi prije skoro 150 godine. Nakon što se sredinom 19. stoljeća u vojnim krugovima u Austro-ugarskoj javlja ideja za izgradnjom pruge od Beča do Pule, nakon višegodišnjeg odgađanja puštena je u promet 20. rujna 1876. godine.

U konačnoj verziji izgrađeno je 122,3 kilometra od Divače u Sloveniji do Pule te 21 kilometar od Kanfanara do Rovinja. Potonja je ipak ukinuta 1966. godine. U međuvremenu, 1948. godine započela je izgradnja pruge od Lupoglava do Štalija, odnosno Raše. Izgradnja kreće zbog velikih potreba poslijeratne Jugoslavije za raškim ugljenom iz Istarskih ugljenokopa, a prugom se kreće prometovati krajem 1951. godine.

Izgradnja raške pruge, naime, predstavlja početak povezivanja istarskih željeznica s ostatkom željezničke mreže u Hrvatskoj. Prethodno je željeznička veza postojala jedino sa Slovenijom. Gradnja ipak nije dočekala svoj završetak, a čak u dva navrata gradnja je prekinuta zbog nedostatka potrebnih sredstava, ali novi radovi vraćaju nadu u to da će postići puni kapacitet.

Kreće obnova važnog kolodvora na sjeveru Hrvatske. Gdje, doznajte ovdje.