Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 2 d 13.07.2026

Obnova pruge | foto: HŽ Infrastruktura
Za Zagreb bi se moglo reći da je već desetljećima ‘rupa bez dna’. Grad kao da je nekada imao perspektivu, ali se ona nikada nije razvila u pravom smislu. Najobuhvatniji graditeljski poduhvati ostaju oni iz posljednjih desetljeća prošlog stoljeća, a neki od najvećih tiču se upravo prometa.
Prometni stručnjaci odavno upozoravaju da je u Zagrebu problem prije svega javni prijevoz koji se sastoji od niza manjkavosti. Danas je jedno od ozbiljnijih pitanja manjak efikasne prometne povezanosti u pojedinim dijelovima grada, ali i nedostatak vozača koji grad muči već nekoliko godina.
Ipak, ni kod uvođenja novih tramvajskih linija, a ni podizanjem plaća vozačima ne rješava se goruće pitanje – ono povezivanja željezničke pruge s ostalim oblicima prometa, odnosno uspješna realizacija integriranog javnog prijevoza. Nedavno je u profesor na Fakultetu političkih znanosti Marko Ševrović za naš portal komentirao lošu neadekvatnu povezanost javnih prijevoznih sredstava u Zagrebu, odnosno vlaka autobusa i tramvaja.
Podsjećamo, konstatirao je da bi uz nove tramvajske pruge trebalo vrlo dobro promisliti i gdje će se ‘podebljati’ stanice za vlak, ali i za autobus da bi građanima javni prijevoz konačno postao optimalno rješenje. Sukladno izmjenama, valjalo bi prikladno urediti komunalnu infrastrukturu, pothodnike, odnosno podvožnjake gdje se ‘vežu’ stanice različitih prijevoznih sredstava radi dodatne efikasnosti. Jedna promjena koja se, prema riječima gradonačelnika Tomislava Tomaševića čeka već tri godine, a napravila bi velik pomak u prometu tri su nove stanice za vlak, a zna se i koje.

Vlak Hrvatskih željeznica | Foto: screenshot Klc-Marin Railfan/YouTube
Integrirani javni prijevoz u glavnom gradu u prometnom smislu vjerojatno bi značilo rasterećenje u tolikoj mjeri da ne bi bila nužna izgradnja metroa. Na tragu pitanja povećanja stanica javnog prijevoza, o ovome se na posljednjoj održanoj 40. Gradskoj skupštini raspitivao zastupnik Nikola Vukobratović.
Vukobratović se obratio gradonačelniku zamijetivši odmah kako je Grad već poduzeo korake prema blagom smanjenju automobilskog prometa u centru grada, no da su za rješenje istog pitanja diljem grada nužni ozbiljniji zahvati. Komentirao je kako, unatoč nabavci novih vozila i najavljenom proširenju tramvajske mreže postoje sistemska ograničenja za jačanje konkretno autobusno-tramvajske mreže. Na koncu se dotakao i pitanja neiskorištenosti željeznice.
– Jedan od paradoksa zagrebačke situacije je djelomično to što kroz sam centar grada prolazi željeznička mreža HŽ-a. Ona se zapravo ograničeno koristi za prigradski promet a za gradski promet izrazito ograničeno i malo je gradova u Europskoj uniji te veličine koji nemaju sustav gradskog željezničkog prometa a istovremeno da stvar bude gora velik dio teretnog prometa u cijeloj zemlji prolazi kroz sam centar grada, rekao je.
Tomašević se u odgovoru složio kako sva nastojanja grada da riješi pitanje javnog prijevoza nisu dostatna – ne dok pomaci vezano za razvoj tramvajske pruge ne budu komplementarni gradskoj željeznici.
– S obzirom da Zagreb nema podzemnu željeznicu potpuno je neracionalno da se ovako suboptimalno odnosno nedovoljno koristi gradska željeznica. Kao što ste rekli zapad – istok dosta dobro funkcionira međutim po meni, o tome sam pričao s HŽ-om više puta, bi trebalo pojačati frekvenciju odnosno učestalost vlakova, rekao je Tomašević ističući kako se u dogovoru s HŽ-om već tri godine čeka izgradnja nove tri stanice za vlak koje bi barem djelomično odgovorile na problem podiskorištenosti željeznice.
Kazao je kako je u planu izgradnja stanice na Vukovarskoj, na okretištu Savskog mosta i u Trokutu. Na taj način, pojasnio je Tomašević, moglo bi se putovati iz novog Zagreba u smjeru centra, pri čemu bi bilo moguće izbjeći vožnju do Glavnog kolodvora, već izaći ranije te nastaviti putovanje prema drugim dijelovima grada. Dodao je kako još nije poznato kada bi se stanice trebale izgraditi.
Iz Grada je nedavno najavljen projekt uređenja Jaruna. Evo što je točno u planu i koliko dugo bi mogli potrajati radovi.
Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 2 d 13.07.2026
Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari
Predstavljen je novi digitalni sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari. Projekt eADR donosi sigurniji i učinkovitiji nadzor cestovnog prometa.
15:10 6 d 08.07.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 21 d 24.06.2026
Osim tunela, gradit će se i vijadukt dug 210 metara, cestovni podvožnjak duljine 12 metara te dva nadvožnjaka, svaki duljine 35 metara.
12:54 1 h 15.07.2026
Zagreb priprema natječaj za megaprojekt od 51 milijun eura: Na šljunku niče kompleks s 8 dvorana
Prostor bi bio namijenjen različitim događanjima, od kongresa, konferencija i poslovnih skupova do koncerata, predstava, izložbi, banketa i svadbi.
10:34 3 h 15.07.2026
Nakon desetljeća ovisnosti o skelama i dugim obilascima, novi most trebao bi povezati obale Save te znatno olakšati svakodnevni život.
17:00 21 h 14.07.2026
Novo sjedište službeno bi trebalo biti otvoreno 21. srpnja 2026. godine.
17:00 21 h 14.07.2026
Ovo će biti najveći projekt željeznice u Hrvatskoj: Pruga od 175 kilometara do mora i najduži tunel
Najveći projekt željeznice u Hrvatskoj bit će nizinska pruga Zagreb-Rijeka. Prvi korak je ugovaranje tehničke pomoći za nabavu i provedbu ugovora.
16:59 21 h 14.07.2026