Ponovno se produljio rok izgradnje pruge Dugo Selo-Križevci: Hoće li Europa tražiti povrat sredstava?

Odluka o još jednom produljenju roka dovršetka radova na dionici pruge od Dugog Sela do Križevaca za HŽ Infrastrukturu mogla bi značiti povlačenje europskih sredstava. Produljenjem roka na još dvije godine konzorcij koji čine Dalekovod, DIV i Zagreb Montaža dodatno se pomaknuo od onog početnog, određenog na početak 2020. godine.

Potencijalno rješenje problema HŽ Infrastrukture trenutno nije moguće upravo zbog odluke Europske komisije.

Kraj radova na najvećem željezničkom infrastrukturnom objektu, dionici pruge od Dugog Sela do Križevaca, još jednom je produljen i to za pune dvije godine. Prema novom planu hrvatskog konzorcija kojeg čine Dalekovod, DIV i Zagreb Montaža radovi bi trebali biti dovršeni u ljeto 2023. godine, što je tri i pol godine nakon ugovorom predviđenog roka, saznaje Jutarnji list.

Ako novi zadani rok završetka radova ne bude ispoštovan Hrvatska bi se mogla naći u situaciji u kojoj će Europi morati vratiti sredstva uložena u projekt.

Treća sreća?

Ovo nije prvo traženje odgode navedenog roka završetka radova. Hrvatski konzorcij zatražio ga je već dva puta, što je HŽ Infrastruktura i odobrila, no s uvjetom da se ne isplaćuje naknada za prolongiranje roka zbog čega je slučaj završio pred Vijećem za rješavanje sporova koje je odobrilo produljenje bez naknade.

S obzirom na to da nije ispoštovan novi rok završetka radova, određen za ožujak ove godine, iz HŽ Infrastrukture, saznaje Jutarnji, će tražiti naplatu garancije u visini od pet posto vrijednosti ugovora, odnosno 62 milijuna kuna.

No, ni novi rok ne mora nužno značiti treću sreću i stvaran završetak radova. Prema navodima izvora Jutarnjeg lista da bi se dostigao novi rok i dovršili radovi konzorcij bi u kratkom vremenu morao angažirati velik broj inženjera, a u projekt uložiti velika financijska sredstva.

Posebnu pozornost povlači i mogućnost da ako novi rok ne bude ispoštovan Europska komisija zatraži povrat uloženih sredstava, što nije mali iznos s obzirom na to da se europskim novcem financira 85 posto projekta, što iznosi 1,272 milijarde kuna.

Moguće rješenje problema

Priča o projektu izgradnje dionice pruge dugačke 38,2 kilometra započela je 2016. godine potpisivanjem ugovora s domaćim konzorcijem. Prvi problemi naziru se već iduće godine kada u stečaj odlazi tvrtka Hidroelektra, podizvođač radova i jedina prava građevinska tvrtka na tom poslu, zbog čega su radovi dulje vrijeme stajali.

U projekt tada ulazi tvrtka Integral čime se problemi rješavaju, ali ne dugoročno. Zbog odluke da kod projekata sufinanciranih europskim novcem nema avansnog plaćanja izvođači moraju biti dovoljno financijski jaki da projekt izvedu dok im investitor ne uplati sredstva. S vremenom se pokazalo da hrvatski konzorcij ne može pratiti projekt, a iz njega izlazi Integral na mjesto kojeg se ne uvodi nova građevinska tvrtka.

Kao moguće rješenje problema angažmana građevinske tvrtke neki vide u izdvajanju Pružnih građevina iz strukture HŽ Infrastrukture. Riječ je tvrtki specijaliziranoj za ovaj tip poslova, a koja upravo zbog Europske komisije ne može sudjelovati u izvođenju ovog projekta. Naime, Komisija ne dozvoljava sudjelovanje Pružnih građevina, kao dijelu HŽ Infrastrukture, u projektima u kojima je HŽ Infrastruktura investitor, a sufinanciraju se europskim novcem.