Potporni zidovi: Sustav pasivne obrane građevine od bočnih pritisaka tla
Kada hodamo pokraj novih zgrada, rijetko pomislimo da njihovu sigurnost ne čine samo čelik i beton, nego i ono što se skriva ispod – tlo. U tom ‘nevidljivom’ svijetu geotehnika igra ključnu ulogu, a potporni zidovi postaju čuvari ravnoteže dvaju inženjerskih svjetova. Iako ih mnogi smatraju trivijalnima, oni su često granica između stabilnosti i urušavanja. Vrlo zanimljivu crticu o važnosti potpornih zidova dao je i izvanredni profesor te član Hrvatskog geotehničkog društva Goran Vlastelica na društvenim mrežama.
Potporni zidovi | Foto: Geotech Rijeka
Kad prolazimo pored novih zgrada, škola ili sportskih dvorana, naš pogled često zaluta prema fasadama i arhitekturi. Rijetko tko razmišlja o onome što je skriveno ispod, tlu, stijeni i podzemnim vodama. No upravo ta podloga odlučuje hoće li objekt biti stabilan i dugotrajan. Geotehnika, odnosno preciznije rečeno geotehnički istražni radovi i geotehničko projektiranje, predstavljaju sustav ispitivanja i analiza koji prethodi svakoj ozbiljnoj gradnji. Cilj je jednostavan: prepoznati uvjete u podlozi i projektirati rješenja koja jamče sigurnost konstrukcije. Drugim riječima, geotehnika je nevidljivi, ali ključni temelj svake investicije.
No, kada se govori o ‘suradnji’ geotehnike i građevinara, dolazimo do važnog konstrukcijskog elementa – potpornih zidova. Zanimljiv komentar na tu temu dao je izvanredni profesor s FGAG-a u Splitu i član Hrvatskog geotehničkog društva, Goran Vlastelica, na svom LinkedIn profilu. S njim smo ranije razgovarali o geotehničkim radovima i njihovoj važnosti, a o tome više pročitajte ovdje.
Potporni zid nije ‘trivijalan’ zadatak
– ‘Preskupi ste, našao sam ovlaštenog inženjera koji će mi cijeli projekt napraviti za 500 eura.’ Ako projektirate potporne zidove, vjerojatno ste ovu rečenicu čuli više puta. Ali, na vašu sreću, ne ovisite o takvim investitorima, započeo je Vlastelica svoju objavu ovim riječima. Potporni zid, konstrukcija koja se pri izradi projektne dokumentacije često smatra rubnim i trivijalnim zadatkom, osobito kad je smješten na rubu parcele, nerijetko se pogrešno uspoređuje s običnim ogradnim zidom.
Kako kaže, možda problem leži i u samom nazivu. ‘Potporni zid’ zvuči gotovo pitomo, kao nešto što se napravi usput. Slikovito je objasnio koliko je važno kako nešto definiramo, odnosno koju terminologiju koristimo.
– Da se, recimo, zove sustav pasivne obrane od bočnih pritisaka tla, vjerojatno ga se ne bi svatko usudio projektirati, a još manje trivijalizirati. Možda bi i investitori s više poštovanja gledali na konstrukciju koja, između ostalog, ‘drži tlo na mjestu i sprječava prirodu da se vrati svom izvornom nagibu, napisao je. Dodao je i kako su takvi zidovi često vrlo visoki, ali, naravno, uvijek nekim čudom ne viši od 4,95 metara, te stražnjom stranom milimetarski priljubljeni uz rub obuhvata.
Potporni zidovi | Foto: Geotech Rijeka
‘Sudar svjetova’ koji zaslužuje pažnju
Prema njegovim riječima, potporni zid primjer je susreta dvaju inženjerskih svjetova, konstrukterskog i geotehničkog, u kojem su oba jednako važna. Ključnu ulogu ima formalno obrazovanje koje bi inženjera trebalo pripremiti s predznanjem iz oba područja. Nakon toga slijede vlastita inicijativa, profesionalno usmjeravanje, iskustvo i reference. Zato, poručuje Vlastelica, investitori i glavni projektanti trebaju dobro provjeriti kome povjeravaju ovaj zadatak.
Svaki potporni zid zaslužuje punu pažnju, od obaveznih geotehničkih istražnih radova i poznavanja lokacije, do izrade glavnog projekta te izvedbenog projekta, koji je poželjan, iako ga mnogi investitori pokušavaju izbjeći. Upravo se u toj fazi razrade detalja često može pronaći prostor za opravdanu optimizaciju.
Potporni zidovi | Foto: Geotech Rijeka
Uvijek na strani sigurnosti
Profesor naglašava da u igri balansa između optimizacije i sigurnosti potporni zid uvijek mora biti dimenzioniran na strani sigurnosti. Potrebno je uzeti u obzir najnepovoljnije proračunske situacije koje ga mogu zadesiti tijekom vijeka uporabe, pa i dulje. Kod projektiranja potpornih zidova, osobito armiranobetonskih konzolnih, nema mjesta smionosti, ali postoji mnogo mogućnosti za uštede bez smanjenja razine sigurnosti. One se mogu postići korištenjem različitih inženjerskih tehnika i detalja, poput kontrafora, uporabljivih niša ili prostorne kompozicije. Dobar projektant može stvoriti i arhitektonski ili krajobrazno atraktivno rješenje, s brojnim praktičnim detaljima.
– Međutim, takvi projekti ne nastaju za 500 eura. Kvalitetni projekti provjerenih projektanata uštedit će vam mnogo više od razlike u cijeni, ne samo u novcu. Zid sa slike nije samo ilustracija, već stvarna situacija, rezultat uvodne rečenice. Rečenice koja najčešće stvara probleme izvođaču i nadzoru, a nerijetko i velike glavobolje investitoru, zaključio je profesor.
Potporni zidovi | Foto: Goran Vlastelica LinkedIN
Što je zapravo potporni zid?
Da ne bi ostalo samo na tome, važno je dodatno pojasniti i ulogu potpornih zidova. Prema definiciji koju je dao Ante Grabovac u svom završnom radu iz 2011. godine Potporni zidovi na prometnicama, potporni zid je objekt koji svojim strukturnim kapacitetom nosi opterećenje tla. Drugim riječima, to je građevina koja služi za svladavanje visinskih razlika na površini terena. Zid podupire vertikalne ili strme zasjeke terena ili nasuti materijal, pri čemu je površina materijala iza zida na višoj koti od one ispred njega.
U većini slučajeva temelj potpornih zidova ukopan je u tlo. Temelj i temeljna stopa imaju ulogu povećanja nalijeganja zida na temeljno tlo, usmjeravanja rezultante ukupnog opterećenja te osiguravanja što boljeg učvršćivanja zida u tlu. Temelj je obično horizontalan, no može biti i blago nagnut, dok se njegova dubina, ovisno o vrsti tla, kreće između 80 i 100 centimetara.
Potporni zidovi neizostavni su elementi brojnih građevina, od krila upornjaka mostova i zaštita predulaza u tunele, do valobrana, zidova brodskih prevodnica i suhih dokova, kao i građevina podignutih u zasjecima ili usjecima, odnosno u nožici nasipa.
Pri svakoj izgradnji potpornih zidova potrebno je provesti niz provjera koje osiguravaju njihovu stabilnost i sigurnost. Uključuju provjeru mogućeg prevrtanja i klizanja zida, dopuštene nosivosti tla temelja s obzirom na mogući slom tla, kao i dopuštenog slijeganja temelja. Analizira se i unutarnja stabilnost kroz naprezanja karakterističnih presjeka i dna temelja, te otpornost na seizmičke sile potresa.
Na potporne zidove djeluje čitav niz sila koje se moraju uzeti u obzir pri projektiranju i proračunu: vlastita težina zida, pritisak zasutog tla iza njega, pasivni otpor tla ispred temeljne stope, hidrostatski tlak vode, hidrodinamičke i seizmičke sile te reakcije tla u razini temelja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
