U građevini se često radi za minimalac, ispada da cijenu kvadrata dižu 'nekvalificirani radnici'

Iako se u posljednje vrijeme puno priča o stranim radnicima koji se u velikom broju zapošljavaju na gradilištima, o negativnim uvjetima s kojima se susreću na radnom mjestu i lošem smještaju, nisu jedini koji nailaze na probleme. Brojna područja u sektoru graditeljstva traže dobro ‘preroštavanje’, od vrućine, plaće do općenito sigurnosti na gradilištu. O gorućim pitanjima i tome jesu li rješenja na vidiku u novoj epizodi Bauštela podcasta razgovarali smo s glavnim tajnikom Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), Domagojem Ferdebarom.

Građevina je ključna, a opet po koječemu specifična djelatnost. Od manjih projekata koji se izvode za tisuću, ili par tisuća eura, do izvedbi za koje se vrte deseci pa čak i stotine milijuna eura, okuplja stručnjake i radnike raznih kompetencija. Iako se gradi na sve strane, problemima nema kraja.

Problematično je što ‘bauštelci’ imaju preko 20 posto niže plaće u odnosu na druge sektore, često rade ‘na crno’ ili za dodatke na plaću te bez potrebne zaštite na terenu. Kroz radni vijek na gradilištu su nerijetko izloženi ekstremnim uvjetima, što ih do mirovine najbanalnije rečeno ‘istroši’, no ni tu situacija nije sređena kako bi trebala biti. Što se radi po pitanu svih ovih problema, razgovarali smo s glavnim tajnikom Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), Domagojem Ferdebarom.

Na vrućini i hladnoći

Pred kraj ljeta jedan vrlo aktualan problem za građevince je izloženost atmosferskim prilikama. Iako ovo ljeto nije bilo ‘pakleno’, jasno je da raditi vani na dane kad je na suncu 35 nije ugodno pa smo krenuli od te problematike.

Poslodavcima su izdane preporuke da, ako ništa, svojim radnicima osiguraju vodu i hlad, no neki se ne drže ni tog minimuma. K tome, ozbiljan problem je radno vrijeme koje je u pravilu od 7 do 17, nekad nešto ranije.

– Praksa se razlikuje od gradilišta do gradilišta i od poslodavca do poslodavca. Neki počnu raditi ranije pa imaju pauzu. No, možda je ipak najčešće početi raditi prije 6 pa završiti prije 15 sati. Pitanje radnog vremena je velika tema i kod nas i vani i o tome se raspravlja. Mislim da je Austrija barem korak ispred nas u naumu da se zabrani rad u vrijeme velikih vrućina u određenim periodima u danu, rekao je Ferdebar.

Brojni su rizici izloženosti vrućini i hladnoći, od smanjenja koncentracije, preko malaksalosti do gubitka ravnoteže i drugih problema. Neka pak gradilišta snalaze se s čestim pauzama, no ovo pitanje svakako ostaje otvoreno za nova rješenja.

Radnici se ne bore ‘za sebe’

Temperature nisu jedini rizik. Prema Zakonu i Pravilniku o zaštiti na radu svaki poslodavac ima obavezu prikladno urediti radno mjesto. Gradilište bi moralo biti sigurno za radnike, ali kako kaže Ferdebar, puno je aspekata koji mogu povećati ili smanjiti sigurnost. Radnici su ti koji će najbolje osjetiti ili primijetiti kad su ugroženi na radnom mjestu, a isto mogu prijaviti te imaju pravo reći da u takvim nezadovoljavajućim uvjetima ne žele raditi. Rijetki se pak na ovo odlučuju.

– Kod nas ta praksa nije zaživjela jer i dalje postoji stigma oko toga što će misliti poslodavac ili čak kolege. Jednostavno, radnici su u strahu kako će od drugih biti percipirano što ne žele napraviti neki zadatak jer se ne osjećaju neugodno, priča gost.

Kako Ferdebar komentira, može se vidjeti da u središtu Zagreba radnici hodaju krovom na četverokatnicama za vrijeme radnog vremena, bez ikakve mjere sigurnosti. Odnosno, često nose samo kacigu i sunčane naočale. Na visini od tridesetak metara, na velikoj kosini, neminovno je da će netko u određenom trenutku i nastradati. Nažalost, tako dolazi do slučajeva koji završavaju tragedijom.

Sve više tragičnih ishoda

Dok jedni poslodavci ulažu u sve aspekte zaštite na radu, ima onih koji u isto uopće ne investiraju. Nekad čak i sami radnici negoduju zbog nošenja opreme kada od njih poslodavac to očekuje. Unatoč tome što je dio poslodavaca odgovoran, broj stradavanja i, još gore, smrtnih slučajeva je u porastu.

– Primjer s krovovima je dosta očit. Statistika potvrđuje da se broj smrtnih stradanja u građevinarstvu skoro utrostručio u posljednjih nekoliko godina. Nažalost, već nekoliko godina je u porastu, a u posljednje dvije godine je 50 posto viši nego je bio 2008. i 2009., govori sugovornik.

Mali poduzetnici: Puno podugovaratelja

Što utječe na ovaj nadasve mračan trend? Ferdebar odgovara da je iz kuta Sindikata jasno kako je u posljednjih petnaestak godina došlo do kompletne promjene u strukturi poslodavaca. Razlog je u poticanju manjih poduzetnika što je u globalu pozitivno, ali se čini da u građevini ne funkcionira idealno.

– Od starih velikih firmi koje su više-manje sve propale došli smo do velike podjele i rasta broja malih poslodavaca. Nažalost, završili smo na tome da i velike građevinske projekte vode tvrtke koje ne da gotovo nemaju zaposlenih nego podugovaraju poslove i na 20 različitih poslodavaca. Nekad i više. Dolazimo do toga da investitori i glavni izvođači ne prate što njihovi podizvođači rade! Jedan možda može ulagati u zaštitu na radu, ali drugi ne, objašnjava glavni tajnik SGH.

Plaće od 1.000 do 2.200 eura

Osim sigurnosti, velik problem koji smo spomenuli na samom početku su naravno plaće. Statistike, naime pokazuju da građevina po plaćama i dalje zaostaje od hrvatskog prosjeka, a evo koji su glavni problemi.

– Imamo jasno uređene plaće kao minimalne satnice ili minimalne osnovne mjesečne plaće. Trenutno je 1.000 eura osnovna plaća za prvu grupu poslova i ona ne pokriva građevinske radnike. Prva grupa poslova u stvari su radnici na porti, dostavljači i tako dalje. Mi građevinu ipak cijenimo više. Najveća plaća je u 11. grupi poslova, a iznosi 2.200 eura. Iako nam govore da su poskupili kvadrati po ovome ispada da poskupljenja dižu nekvalificirani radnici, navodi Ferdebar.

Kako od prošle godine nude kontrolu primjene urednih isplaćenih plaća građevine kroz koju su primijetili još jedan ne baš pozitivan trend. Primijetili su kako je većina radnika prijavljena i na razini pomoćnih radnika. Pomoćni radnici, kažu, uopće nisu samostalni, a kako to riješiti i koji su još problemi u građevini pogledajte u podcastu ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.