Gradi se milijunska cesta na Velebitu, trasa od 10 kilometara će prolaziti visoko rizičnim prijevojima

Hrvatska obiluje cestama prekrivenim makadamom. Posebno su česte u nenaseljenim ili vrlo rijetko naseljenim područjima, ali su svejednako neugodne za svakog vozača u prolazu. Jedan makadamski put u zaštićenoj prirodi Velebita u posebno je lošem stanju, no to bi se moglo promijeniti. Prema procijeni, dovođenje prometnice u red mogao bi biti posao od 8 milijuna eura.

Uska nerazvrstana cesta u zaštićenoj prirodi Velebita na dijelovima je neprohodna za automobile i prekrivena makadamom. Pritom nema kolnik ni oborinsku odvodnju te njome ni uz puno volje ne možete voziti više od 50 kilometara na sat. Za prometnicu su u planu ozbiljni radovi vrijedni 8.172.194 eura koji će na otprilike 10 kilometara popraviti baš sve osim vrlo ograničene brzine vožnje. Zna se i zašto je tako.

Makadam posvuda

U javnom savjetovanju osvanuo je predmet nabave građevinskih radova za uređenje temelja te površinskog sloja nerazvrstanih cesta na području Senja. Konkretno, traži se izvođač rekonstrukcije nerazvrstane prometnice NC 149 i izgradnja 20 kv kabela u skladu s potrebama podneblja i trenutnim stanjem predmetne ceste.

Radovi će se, naravno, izvesti u skladu s projektnom dokumentacijom i po stavkama u troškovniku. Milijunsko uređenje nerazvrstane ceste naručuje Grad Senj, dok je građevinski projekt rekonstrukcije izradila tvrtka Knap.

Kako stoji u projektnom zadatku, na prometnicu je nužno rekonstruirati zbog toga što je u vrlo lošem stanju. Riječ je o uskoj cesti, velikim dijelom prekrivenoj makadamskim zastorom, ali to nije jedini problem.

Osim što je kolnik makadamskog dijela prometnice širine oko 6 metara u nezadovoljavajućem stanju, na pojedinim dijelovima cesta je potpuno utonula te su ju isprale oborinske vode. Na drugim pak dijelovima na kojima postoji asfaltna kolnička konstrukcija, što je slučaj u zaseoku Gromile i Hrmotine, trasa je uska samo oko 3 metra zbog čega je opet neprikladna za odvijanje prometa.

Nezadovoljavajući uvjeti

Trasa postojeće prometnice uglavnom je na blagoj padini. Uz to, elementi prometnice poput širine kolnika, radijusa, poprečnih i uzdužnih nagiba te kolničke konstrukcije ne zadovoljavaju osnovne uvjete tražene razine prometne sigurnosti s obzirom na ondje predviđeni promet. U sklopu prometnice ne postoji ni odvodnja oborinskih voda, zbog čega se događa već ranije spomenuto ispiranje površinskog sloja.

Uzimajući u obzir sve probleme ovog dijela prometne infrastrukture, projekt predviđa sanaciju kolnika izgradnjom asfaltne kolničke konstrukcije, uređenje odvodnje oborinskih voda te korekciju horizontalne i vertikalne geometrije bez većih odstupanja od trase postojeće prometnice. Pritom, zbog potrebe da se zaštiti priroda u Parku prirode Velebit trasa je vođena tako da se što je više moguće iskoristi koridor postojeće prometnice.

Nadalje, radi nepovoljne horizontalne i vertikalne geometrije prometnice, jedan od glavnih ciljeva projekta bit će postići ispruženije vođenje trase. Uz zadane rubne uvjete, a opet sa željom da se unaprijede geometrijski elementi trase generalno se na trasi neće moći postići računska brzina od 30 kilometara na sat. Iako se na nekoliko lokacija, makar lokalno odstupilo od postojeće trase, to nije bilo dovoljno da se postignu veće računske brzine na dužim dijelovima.

Što s oborinskom vodom?

Iako većim dijelom prolazi nenaseljenim predjelima, postojeća prometnica se na predmetnoj dionici križa s više lokalnih nerazvrstanih prometnica. Uglavnom su to prometnice nižeg ranga.

Zbog proširenja i djelomičnog izmještanja predmetne trase predviđa se rekonstrukcija postojećih križanja dok bi (makadamski) prilazi parcelama trebali biti izgrađeni i prilagođeni kako se bude napredovalo s gradnjom, navodi projektna dokumentacija. Za oborinsku odvodnju projektom je predviđeno da odvodnja oborinskih voda s prometnice bude otvorenog tipa, bez tretmana oborinskih voda u separatorima ulja i masti. Ova odluka u skladu je s činjenicom da trasa ne prolazi naseljenim područjem.

Oborinska voda uzdužnim i poprečnim nagibima kolnika usmjeravat će se i sakupljati u rigolama iz kojih će se na pogodnim lokacijama izlijevati na okolni teren (ako je moguće na lokacijama postojećih oborinskih kanala i bujica), a kad je trasa u nasipu voda će se preko bankine disperzivno izlijevati u okolni teren. U nemogućnosti nalaženja pogodnih lokacija izljeva oborinskih voda, na trasi je u sklopu sustava odvodnje planirana i izgradnja 8 upojnih bunara.

Odvodnju će se mijenjati i u sklopu nešto jeftinije i znatno manje obuhvatne rekonstrukcije prometnice u Velikog Gorici. Ovdje pročitajte više o tim radovima.