Kako se riješiti građevinskog otpada: Sve mogućnosti i cijene

Prilikom rušenja građevinskih objekata nastaju različiti oblici građevinskog otpada. Ne zbrinjava se sav jednako te postoji nekoliko vrsta tog otpada, a šuta je jedan od ‘glavnih’ nusprodukata rušenja, rekonstrukcije ili sanacije građevina. Tu spadaju žbuka, beton, pločice, crjepovi i ostali oblici otpada. Dok za građane postoji opcija besplatnog odvoza za građevinskog otpada s adrese korisnika, tvrtke koje nude uslugu rušenja nerijetko se mogu angažirati i za odvoz. Cijene ovise o količinama otpada i katu s kojeg se iznosi.

Prilikom građevinskih radova koji uključuju rušenje nastaje građevinski otpad. Istu vrstu otpada može stvoriti i gradnja no i rekonstrukcije postojećeg objekta ili pak sanacija. Uglavnom uključuje šutu, zemlju i ostali otpad s gradilišta.

U tom smislu, šuta je poseban pojam. Tu spadaju žbuka, dijelovi zidova, betona, keramičkih pločica, crjepova, stolarija,  elektrodijelovi i ostali sličan otpad. Kad se govori o zbrinjavaju ovakve vrste otpada, za građane postoji opcija besplatnog odvoza s adrese korisnika, a za taj zadatak nerijetko je moguće angažirati i tvrtke koje izvode rušenje.

Zbrinjavanje otpada

Šutu se, očekivano, ne može odlagati bilo gdje, te za odlaganje takvog otpada postoje predviđena mjesta. Osim na reciklažnim dvorištima, dio otpada iz iste kategorije može se predati i u pogon Zagrebačkih cesta, na lokaciji Tišinska ulica 26.

– Tamo se od građana, ali i privatnih tvrtki, zaprimaju pojedinačni materijali, odnosno kamen, beton i asfalt sukladno potrebama Zagrebačkih cesta koje ga onda oporabljuju i ponovno koriste kao materijal za izvođenje radova, rekli su nam iz Zagrebačkog holdinga.

Inače, Zagrebački holding u sklopu javne usluge zaprima šutu i građevinski otpad od korisnika kategorije kućanstvo na reciklažnim dvorištima, svakih pola godine u količini do 200 kilograma. K tome, za građane postoji i opcija besplatnog odvoza građevinskog otpada s adresa korisnika.

Privatni angažman

Podružnica Čistoća na lokaciji Čulinečka 273 Resnik zaprima građevinski materijal nastao od uklanjanja u postupku zgrada oštećenih potresom. No, ondje otpad mogu predati isključivo tvrtke koje obavljaju radove u organiziranoj obnovi. Osim toga, za odvoz građevinskog otpada građani mogu angažirati i tvrtke koje izvode rušenja dijelova objekata ili čitavih građevina.

Tvrtke nakon rušenja sakupljaju otpad, iznose ga iz zgrade (ako je u pitanju zgrada) te odvoze. Dosta tvrtki koje odvoze šutu, mogu se angažirati i za odvoz drugih vrsta otpada, poput odvoza glomaznog otpada ili pak starog namještaja. Odvoz same šute pak moguće je izvesti u vrećama ili grajferom, u vozilima raznih veličina.

Organizacija prijevoza

Veličina kontejnera ovisi o količini građevinskog otpada koja se odvozi. Jedna tvrtka tako je navela da šutu i ostale vrste otpada odvozi u vozilima različitih kubikaža, veličine redom od 5, 8, 10, 12 pa sve do 18 kubika prostora za prijevoz otpada. Cijene usluge ovisi o potrebnoj veličini vozila za uslugu odvoza otpada, te o lokaciji same usluge. No i o tome kakav je pristup vozila do otpada.

Jedan od obrtnika koji se oglašava za odvoz šute za najam nudi kontejnere veličine 5 kubika tovarnog prostora za odvoz šute, odnosno građevinskog otpada. Pritom, dovoz kontejnera naplaćuje 100 eura, pražnjenje 200 eura, a dostavu u roku 24 sata. Pražnjenje kontejnera po kubiku cijeni 40 eura, za kontejner od 5 kubika, dok je za pražnjenje kontejnera 7 kubika cijena 280 eura. Kada bi se vreće šute spuštali s kata, cijene su za prizemlje 1,5 eura, za prvi kat 1,9 eura, za 2. kat 2,3 eura, za 3. kat 2,7 eura, za 4. kat 3,1 eura.

Zakonski okvir

Pojedine tvrtke nemaju sklopljen ugovor sa zakonskim odlagalištima, dok se otpad sigurno zbrinjava samo postoji li za taj postupak siguran zakonski okvir. Prilikom otpada valja voditi računa i da se ne smije otpremati otpadni materijal koji sadrži opasne tvari ili azbest.

Za rizičnu vrstu otpada postoje posebna odlagališta (kazete) na odlagalištima otpada, a takav otpad može se dopremiti na reciklažnim dvorištima u količini ne većoj od 200 kilograma svakih šest mjeseci. Ako se odlaže veću količinu građevinskog otpada, za obradu takvog otpada postoje i postrojenja koja nude njegovo besplatno zbrinjavanje.

Gdje je u Zagrebu moguće odlagati građevinski otpad doznajte ovdje.