Građevinski otpad u RH: Pravimo 2 milijuna tona godišnje, a za skoro 100 tisuća nema evidencije gdje završava

Građevinski otpad ne završava na naslovnicama dok se ne pojavi na mjestu na kojem ne bi smio biti – uz šumski put, u napuštenom kamenolomu, na privatnoj parceli ili uz rub naselja. Ipak, riječ je o jednom od najvećih tokova otpada u Hrvatskoj koji treba pratiti. 

Prema izvješću o gospodarenju građevnim otpadom za 2024. godinu, u Hrvatskoj je nastanak građevnog otpada procijenjen na više od 2,06 milijuna tona. To je oko osam posto više nego godinu ranije i čak 73 posto više nego 2015. godine.

Prema podatcima iz Informacijskog sustava gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (ISGO), iza tako velike količine kriju se vrlo različiti materijali. Građevni otpad nije samo ono što se u svakodnevnom govoru naziva šutom. Zakon o gospodarenju otpadom građevni otpad definira kao 'otpad nastao aktivnostima građenja i rušenja'. Tako u tu skupinu ulaze beton, cigla, crijep i keramika, asfalt, metali, drvo, staklo, plastika, izolacijski materijali, zemlja i kamenje, materijali na bazi gipsa, miješani otpad od rušenja, ali i opasne frakcije poput materijala koji sadrže azbest, PCB ili druge opasne tvari.