Na hrvatskim ribnjacima plutat će gotovo 700.000 solarnih panela: Elektrana će zauzeti čak 216 hektara

Jedan od zanimljivijih energetskih projekata u Hrvatskoj ide prema novoj fazi. Na postojećim ribnjacima Končanica planira se velika plutajuća sunčana elektrana snage 400 MWp, a cijeli zahvat uključuje i modernizaciju ribnjačarstva, nove trafostanice te čak 24 kilometra dug dalekovod.

Projekt je sada stigao i do javne rasprave. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uputilo je Studiju o utjecaju na okoliš na javnu raspravu koja će trajati od 14. rujna do 13. listopada 2026. godine. Nositelj zahvata je Ribnjačarstvo Končanica, a javna izlaganja održat će se početkom listopada u Končanici i Lipiku.

Gotovo 700.000 panela plutat će na tri ribnjaka

Brojke iz projektne dokumentacije poprilično su impresivne. Elektrana bi trebala imati instaliranu snagu od 400 MWp, odnosno priključnu snagu od 320 MW, a kompletan obuhvat plutajućeg dijela elektrane prostirao bi se na približno 216 hektara.

Prema trenutačnoj varijanti projekta, koriste li se fotonaponski moduli pojedinačne snage oko 580 W, trebalo bi ugraditi približno 690.172 panela. Najviše njih završilo bi na ribnjaku R1, oko 342 tisuće, na R2 njih približno 231 tisuću, a na R3 gotovo 117 tisuća.

Samo horizontalna projekcija fotonaponskih modula zauzimala bi oko 175,5 hektara. Kada se tome dodaju plutajući pontoni, servisni koridori, inverteri, trafostanice i ostala infrastruktura, ukupna površina penje se na spomenutih 216 hektara.

Planirani su silicijski moduli snage od 450 do 650 W, no konačan tip panela u ovoj fazi projekta još nije određen. Konstrukcijski gledano, riječ je o sustavu plutajućih montažnih platformi na koje će se postavljati fotonaponski moduli, uz izmjenjivače, transformatore, srednjenaponske kabele, sustav uzemljenja i zaštitu od munje.

ribnjak Končanica | Foto: Studija, Općina Končanica

Kablovi će prolaziti i po dnu ribnjaka

Posebno je zanimljivo tehničko rješenje prijenosa električne energije iz plutajućih polja.

Srednjenaponski kabeli vodit će se najprije po pontonskoj konstrukciji, a zatim će prelaziti na podvodne trase. Na pojedinim dijelovima kabeli će biti položeni izravno po dnu ribnjaka ili u rovovima koji će se nakon polaganja zatrpavati.

Kako elektrana obuhvaća više ribnjaka, kablovi će morati prelaziti i njihove razdjelne nasipe. Na tim mjestima predviđeno je bušenje ili uvlačenje kabela kroz zaštitne cijevi, uz posebne brtvene elemente radi vodonepropusnosti. Nakon izlaska iz ribnjaka trase nastavljaju kopnenim kabelskim rovovima prema trafostanici 35/110 kV Končanica.

ribnjak Končanica | Foto: Studija, Općina Končanica

Novi dalekovod dug 24 kilometra i čak 73 stupa

Za priključak elektrane na elektroenergetsku mrežu predviđena je izgradnja nove trafostanice Končanica, ali i nove TS 400/110 kV Antunovac-Parnice. Dvije trafostanice povezat će novi dvostruki 110-kilovoltni dalekovod dug približno 24 kilometra. Projektom su predviđena čak 73 stupa, a trasa bi se pružala jugozapadno od Končanice prema novoj trafostanici Antunovac-Parnice.

Nova TS Antunovac-Parnice također je ozbiljan građevinski zahvat. Za nju se predviđa plato površine do 300 puta 300 metara, s vanjskim rasklopnim postrojenjem 400 kV, transformatorskim poljima i prostorom ostavljenim za buduće proširenje. Elektrana bi prema Studiji godišnje trebala proizvoditi oko 400 GWh električne energije.

ribnjak Končanica | Foto: Studija, Općina Končanica

Struja s panela koristit će se i za uzgoj ribe

Posebnost cijelog projekta je što ribnjaci ne bi izgubili svoju osnovnu funkciju. Upravo suprotno, uz proizvodnju električne energije planira se i znatno intenzivnija proizvodnja ribe.

Postojeći ribnjaci uključili bi se u novi recirkulacijski RAS sustav u kojem se kontroliraju kvaliteta vode, koncentracija kisika i temperatura. Takav intenzivni uzgoj energetski je vrlo zahtjevan jer sustavi filtracije, cirkulacije i oksigenacije moraju raditi gotovo bez prekida. Dokumentacija navodi da sustav ne smije ostati bez električnog napajanja dulje od pet do deset minuta.

Dio električne energije iz plutajuće elektrane koristio bi se zato za elektrolizator koji bi proizvodio kisik i toplinsku energiju potrebnu za uzgoj ribe. Samo postrojenje elektrolizatora zauzimalo bi oko 300 četvornih metara, a godišnje bi trošilo približno 15,3 GWh električne energije.

Plan je da se intenzivnim sustavom godišnje proizvede približno 1.700 tona ribe, uz projektirani raspon između 1.500 i 2.000 tona. Dodatnih najmanje 300 tona konzumne ribe proizvodilo bi se na ostatku ribnjaka u ekstenzivnom uzgoju.

Inače, riječ je o najstarijem ribnjačarstvu u Hrvatskoj, osnovanom još 1900. godine. Kompleks zauzima 1.362 hektara, od čega je više od 1.230 hektara vodene površine.

ribnjak Končanica | Foto: Studija, Općina Končanica

Paneli će morati ostati najmanje 100 metara od obale

Projekt se nalazi na području ekološke mreže, pa je jedan od važnih dijelova dokumentacije bio pronalazak rješenja koje bi što manje utjecalo na životinjske vrste i postojeća staništa. U početku je razmatrana varijanta u kojoj bi paneli bili udaljeni samo 30 metara od obale.

Istraživanja su, međutim, pokazala da bi takvo rješenje moglo imati značajan negativan utjecaj na vrste poput crvenog mukača i barske kornjače. Zato je odabrana druga varijanta u kojoj se fotonaponski paneli postavljaju najmanje 100 metara od obalne linije.

Predviđen je i niz mjera tijekom gradnje. Od početka travnja do kraja lipnja trebali bi se ograničiti radovi uz obale, a postavljanje panela na ribnjacima R1, R2 i R3 izvodilo bi se fazno, tako da se istodobno radi samo na jednom ribnjaku.

Građevinski radovi uglavnom bi se trebali izvoditi tijekom dana, dok se postojeće putove i infrastrukturu treba koristiti gdje god je moguće. Studija u konačnici ocjenjuje da je projekt prihvatljiv za ekološku mrežu uz provedbu propisanih mjera ublažavanja i programa praćenja stanja.