Zeleno svjetlo za 22 kilometra nove brze ceste: Imat će pet velikih čvorišta i brojne vijadukte

Veliki projekt Podravske brze ceste napravio je još jedan važan korak prema realizaciji. Dionica od Pitomače do Virovitice, duga 21,9 kilometara, dobila je zeleno svjetlo Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Riječ je o rješenju prema kojem je planirani zahvat prihvatljiv za okoliš, uz provedbu niza propisanih mjera zaštite i programa praćenja stanja okoliša. Nositelj projekta su Hrvatske ceste, dok je studiju utjecaja na okoliš izradila tvrtka Dvokut - Ecro.

O toj smo dionici već pisali kada je bio objavljen nacrt rješenja. Tada je bilo jasno da projekt prolazi okolišnu proceduru, ali sada je taj postupak i formalno zaključen pozitivnim rješenjem.

Gotovo 22 kilometra, četiri trake i pet velikih čvorišta

Planirana prometnica duga je 21,9 kilometara, a trebala bi povezati nastavak Podravske brze ceste iz smjera Koprivnice s već izgrađenom dionicom Virovitica - Suhopolje.

Trasa počinje na području Kloštra Podravskog, neposredno prije čvorišta Kladare, a završava spojem na postojeću dionicu kod Virovitice. Projektirana je za brzinu od 100 kilometara na sat i imat će četiri vozne trake, odnosno dva odvojena dvotračna kolnika. Većim dijelom prolazit će ravničarskim područjem, uglavnom na nasipu.

Na dionici su planirana čvorišta Kladare, Pitomača, Stari Gradac, Virovitica 1 i Virovitica, ali i više većih objekata. Među njima su vijadukti Livade, Pitomača, Veliko Polje, Ravna i Virovitica, kao i niz prijelaza i prolaza kojima će se održati povezanost lokalnih, poljskih i šumskih putova.

Glavna uloga nove ceste trebala bi biti preuzimanje znatnog dijela tranzitnog, međužupanijskog i međugradskog prometa koji danas prolazi državnom cestom DC2. Ministarstvo u obrazloženju rješenja navodi i da je trasa položena optimalno u odnosu na prostorno-planski koridor, konfiguraciju terena i planirane spojeve prema naseljima.

Ilustracija, Podravska brza cesta | Foto: Ministarstvo, Canva

Prije bagera na teren moraju arheolozi

Jedan od zanimljivijih dijelova rješenja odnosi se na arheologiju. Na više lokacija duž buduće ceste neće se moći jednostavno krenuti s građevinskim radovima.

Na šest dijelova trase propisana su potpuna zaštitna arheološka istraživanja prije bilo kakvih građevinskih zahvata. Na još sedam područja moraju se provesti probna istraživanja rovovima kako bi se utvrdilo postoje li arheološki lokaliteti i koliki je njihov opseg. Ako se nalazi potvrde, uslijedit će detaljna zaštitna istraživanja, a građevinski radovi smjet će početi tek nakon njihova završetka i odobrenja nadležnog tijela.

Na dodatnim dijelovima trase predviđen je arheološki nadzor, posebno ondje gdje raniji terenski pregled nije bilo moguće kvalitetno provesti zbog vegetacije i šume. Tijekom gradnje propisan je i stalan nadzor nad pojedinim zemljanim radovima, a pojavi li se dosad nepoznato nalazište, radovi će se morati prekinuti dok se ono ne zaštiti.

Bukobrani, prolazi za životinje i zaštita voda

Pozitivno okolišno rješenje ne znači da cesta može biti građena bez ograničenja. Hrvatske ceste moraju u daljnju dokumentaciju ugraditi čitav niz mjera.

U zonama sanitarne zaštite potrebno je projektirati zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda sa separatorima ulja i masti, dok će na drugim područjima biti izveden otvoreni sustav. Predviđeni su i obodni kanali te propusti za zaštitu od vanjskih voda.

Posebne mjere propisane su i za životinje. Propusti za vodu i prijelazi vodotoka trebaju biti oblikovani tako da ujedno služe kao prolazi za životinje, dok će se nakon otvaranja prometnice pratiti koliko ih divljač stvarno koristi. U prvoj godini korištenja na pojedinim prolazima trebale bi biti postavljene čak i fotozamke.

Propisani su i zidovi za zaštitu od buke na kritičnim dijelovima trase. Nakon puštanja ceste u promet obvezna su dodatna mjerenja buke kako bi se provjerilo jesu li projektirane mjere dovoljne.

Ilustracija, Podravska brza cesta | Foto: Ministarstvo, Canva

Postupak trajao više od godinu i pol

Okolišni postupak nije bio kratak. Hrvatske ceste zahtjev su Ministarstvu podnijele 16. siječnja 2025. godine, dok je studija izrađena krajem 2024., a zatim dodatno dopunjavana tijekom 2025. godine.

Stručno povjerenstvo prvi je put zasjedalo u svibnju 2025. u Virovitici te zatražilo doradu dokumentacije. Javna rasprava potom je trajala od 19. studenoga do 18. prosinca 2025., a javna izlaganja održana su u Pitomači i Kloštru Podravskom. Zaprimljene primjedbe odnosile su se ponajprije na trasu, buku, sigurnost i moguće izvlaštenje nekretnina.

Dio primjedbi na promjenu trase nije prihvaćen. Nakon provedenog postupka Ministarstvo je sada zaključilo da je zahvat prihvatljiv za okoliš uz propisane mjere. Rješenje ipak ima i rok - ako Hrvatske ceste u roku od dvije godine od njegove izvršnosti ne podnesu zahtjev za lokacijsku dozvolu odnosno drugi odgovarajući akt, ono prestaje važiti. Rok se može jednom produljiti za dodatne dvije godine ako se uvjeti nisu promijenili.