Podravska brza cesta dobila zeleno svjetlo Ministarstva, ali prije bagera na teren stižu i arheolozi

Podravska brza cesta od Pitomače do Virovitice korak je bliže izgradnji. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izradilo je nacrt rješenja prema kojem je dionica duga 21,9 kilometara prihvatljiva za okoliš, ali samo uz niz propisanih mjera zaštite. To znači da projekt može ići dalje u pripremi, no prije gradnje moraju se jasno riješiti pitanja zaštite voda, prirode, buke, lokalnih putova, poljoprivrednih površina i arheoloških nalazišta.

Nositelj projekta su Hrvatske ceste (HC), a studiju utjecaja na okoliš izradila je tvrtka Dvokut - Ecro. Planirana dionica trebala bi povezati nastavak brze ceste iz smjera Koprivnice s već izgrađenom dionicom prema Suhopolju te u budućnosti preuzeti dio prometa koji se danas odvija državnom cestom DC2.

Trasa od Pitomače prema Virovitici

Planirana dionica počinje na području naselja Kloštar Podravski, odnosno neposredno prije čvorišta Kladare, na stacionaži km 0+000,00. Završava spojem na već izgrađenu dionicu Virovitica - Suhopolje, oznake DC538, na stacionaži km 21+930,59. Najveći dio trase prolazi područjem Virovitičko-podravske županije, kroz područje Općine Pitomača i Općine Špišić Bukovica, a manjim dijelom i područjem Grada Virovitice te Općine Lukač.

Trasa je položena tako da se na sjeverozapadu veže na prethodnu dionicu Koprivnica - Pitomača, a na jugoistoku na već izvedenu dionicu prema Suhopolju. Prema dokumentaciji, cesta je projektirana za brzinu od 100 km/h, s četiri vozne trake, odnosno kao dva dvotračna kolnika razdvojena središnjim pojasom. Većim dijelom prolazi ravničarskim krajem i gotovo cijelom duljinom bit će izvedena na nasipu, prosječne visine oko 2,35 metara.

Ilustracija, Podravska brza cesta | Foto: Ministarstvo, Canva

Čvorišta, vijadukti i prijelazi

Na trasi se planira više važnih prometnih objekata. Dokumentacija navodi čvorišta, vijadukte i prijelaze koji će omogućiti povezivanje s postojećim cestama i zadržavanje lokalne prohodnosti. Među objektima su čvorišta Kladare, Pitomača, Stari Gradac, Virovitica 1 i Virovitica, vijadukti Livade, Pitomača, Veliko Polje, Ravna i Virovitica, kao i više prijelaza i prolaza preko ili ispod trase.

Posebno je važno da su predviđeni i prijelazi za lokalne, poljske i šumske putove kako bi stanovnici i dalje mogli do svojih parcela. Planirano je ukupno sedam prijelaza odnosno prolaza ispod ili preko trase, a priključci poljskih putova trebali bi se asfaltirati najmanje 30 metara i označiti prometnom signalizacijom.

Ilustracija, Podravska brza cesta | Foto: Ministarstvo, Canva

Kako je tekao postupak?

Postupak procjene utjecaja na okoliš pokrenut je nakon što su Hrvatske ceste 16. siječnja 2025. Ministarstvu podnijele zahtjev. Informacija o zahtjevu objavljena je 12. svibnja 2025., a stručno povjerenstvo održalo je prvu sjednicu 22. svibnja 2025. u Virovitici, kada je obiđena lokacija i zatražena dopuna studije.

Nakon dopuna, Ministarstvo je 17. listopada 2025. donijelo odluku o upućivanju studije na javnu raspravu. Javna rasprava trajala je od 19. studenoga do 18. prosinca 2025., a javna izlaganja održana su 26. studenoga u Pitomači i Kloštru Podravskom. Tijekom postupka zaprimljene su tri pisane primjedbe, koje su se uglavnom odnosile na trasu, buku, sigurnost i izvlaštenje. Povjerenstvo je drugu sjednicu održalo 26. veljače 2026. u Zagrebu te je nakon razmatranja ocijenilo zahvat prihvatljivim za okoliš uz mjere zaštite.

Zaštita okoliša, ljudi i životinja

Rješenje propisuje niz mjera koje se moraju ugraditi u projektiranje, gradnju i kasnije korištenje ceste. Predviđa se zatvoreni sustav odvodnje u zonama sanitarne zaštite, separatori ulja i masti, zaštita vodotoka, privremena regulacija prometa tijekom gradnje, zamjenski putovi za poljoprivredne parcele i izrada krajobraznog uređenja.

Posebna pažnja posvećena je prirodi i kulturnoj baštini. Propusti i prijelazi vodotoka moraju služiti i kao prolazi za životinje, a planirani su i posebni prolazi za divljač na više stacionaža. Na dijelovima trase obvezna su arheološka istraživanja, probni rovovi ili arheološki nadzor prije početka radova. Tijekom korištenja ceste pratit će se buka i učinkovitost prolaza za divljač, uključujući postavljanje fotozamki u prvoj godini korištenja.