Vlak na važnoj pruzi na sjeveru Hrvatske prespor: Nasipi su nestabilni, ima i klizišta, a ovo je rješenje

HŽ Infrastruktura pokrenula je postupak nabave za izradu projektne dokumentacije rekonstrukcije željezničke pruge na sjeveru Hrvatske. Riječ je o pravcu R201 Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec, a uređenje je planirano između Zaboka (bez tog kolodvora) te Budinščine, koju bi se preuredilo.

Ovo je dio važne regionalne pruge koja povezuje Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju sa Zagrebom, a značajna je i za lokalce i u međunarodnom putničkom prometu. Izrada dokumentacije prema procjeni bi mogla koštati 2,1 milijun eura.

Dvije faze projekta

Projekt je podijeljen u dvije faze. U prvoj je planirana modernizacija prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava, bez elektrifikacije, u kolodvorima Bedekovčina, Zlatar Bistrica, Konjščina i Budinščina. Predviđena je i izgradnja Park & Ride sustava.

Zatim bi se u drugoj fazi rekonstruirala dionica Zabok-Budinščina kako bi vlak njome mogao voziti do 100 kilometara na sat. Uz to bi se obnovio kolosijek za osovinsko opterećenje od 22,5 tona, pri čemu je namjera maksimalno očuvati postojeću trasu. 

Prugom voze i međunarodni vlakovi

Napomenimo, pruga R201 trenutno je regionalna, jednokolosiječna i neelektrificirana željeznička pruga koja prolazi područjem Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Dionica predviđena za rekonstrukciju duga je približno 31 kilometar te obuhvaća kolodvore Bedekovčina, Zlatar-Bistrica, Konjščina i Budinščina kao i šest stajališta: Hum-Lug, Dubrava Zabočka, Špičkovina, Poznanovec, Hrašćina-Trgovišće i Donji Lipovec.

Pruga je iznimno važna, jer se njome danas odvija mješoviti promet, uključujući međunarodne putničke vlakove, ali najveća dopuštena brzina iznosi 80 kilometara na sat. Postoje i dodatna ograničenja zbog stanja infrastrukture.  

Projektni zadatak za izradu projekata rekonstrukcije ističe da je u sadašnjem stanju pružno tijelo na velikom dijelu trase u lošem stanju - s nestabilnim nasipima, klizištima, osipavanjem pokosa te povremenim poplavama u nizinskim područjima. Odvodnja je neadekvatna, osobito u usjecima, kolodvori nemaju funkcionalne drenažne sustave, a propusti nemaju dovoljnu širinu planuma, kako je opisano.

Dodatni razlog za detaljnom modernizacijom je i da gornji ustroj čine uglavnom rabljene tračnice tipa 49E1, rabljeni impregnirani bukovi pragovi i zastor od tučenca, a uz to je zaštitni sloj ugrađen samo mjestimice. Posljednji remont ove dionice izveden je između 1977. i 1981. godine uporabom rabljenog gradiva. Na dionici se nalazi ukupno šest mostova i 78 propusta, dok tunela nema.

Mreža pruga na sjeveru | foto: EOJN

Za manje korištenje automobila

Projekt predviđa  uređenje željezničko-cestovnih prijelaza te modernizaciju prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih sustava, a cilj projekta je poboljšati povezanost prometno slabije dostupnih područja s glavnim prometnim koridorima i urbanim središtima.

Na stajalištima Hum-Lug, Špičkovina, Hrašćina-Trgovišće, Poznanovec i Donji Lipovec gradili bi se novi bočni peroni i nadstrešnice za bicikle. Kolodvori i stajališta uz to će dobiti novu vanjsku rasvjetu, sustave videonadzora, kontrole pristupa, informiranja putnika, zaštite od munje i tehničke zaštite.

Za sve navedeno, projektant će morati izraditi kompletnu tehničku dokumentaciju, uključujući elaborate, nacrte, troškovnike, specifikacije i svu dokumentaciju potrebnu za ishođenje dozvola i provedbu budućih radova. Prema procjeni naručitelja, vrijednost posla je oko 2,1 milijun eura. Sve zajedno, poboljšat će povezanost u regiji i smanjiti korištenje automobila, očekuje se.